Goran Jelisić (Bijeljina, 7. juna 1968.), bosanski Srbin osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na 40 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja rata.[1]

Goran Jelisić
Goran Jelisić puca na svoju žrtvu 1992.

Optužnica uredi

Prva zvanična optužnica protiv Jelisića i Ranka Češića je podignuta 21. jula 1995. godine. U izmijenjenoj optužnici od 13. maja 1998. godine, Jelisić je optužen za trideset i dva zločina: petnaest zločina protiv čovječnosti, šesnaest slučajeva kršenja zakona ili običaja rata i genocid.

Po optužnici, tokom maja 1992. godine, Jelisić je postavljen za komandanta logora „Luka“, u blizini Brčkog, za koji se vjeruje da je postojao između maja i jula 1992.

Jelisić je optužen da je skoro svakog dana, u periodu dok je bio u logoru „Luka“, ulazio u glavni hangar logora u kojem je čuvana većina zatvorenika i birao koga će ispitivati, obično praćen stražarima. Tokom ispitivanja Jelisić bi ih tukao, pucao u njih i ubijao. Obično je pucao u glavu ili u leđa, sa male udaljenosti, a tijela su kasnije uklanjana na različite načine, često uz pomoć drugih zatvorenika, bacanjem u Savu ili odnošenjem u masovnu grobnicu van Brčkog. Pored tvrdnje da je lično ubio veliki broj nepoznatih lica muslimanske nacionalnosti, u optužnici su navedena i brojna konkretna imena čiju je smrt direktno prouzrokovao optuženi.

U optužnici za genocid, tvrdi se da je Jelisić imao jasne namjere da uništi značajan broj muslimanskog stanovništva kao nacionalne, etničke ili religijske grupe i da je sistematski ubijao Muslimane u policijskoj stanici Brčko, „Laser bus kompaniji“ i logoru „Luka“. Optužnica ga je teretila i da je u logoru bio poznat pod nadimkom koji je sâm sebi dao, „Srpski Adolf“, da je govorio da je u Brčko došao da bi ubijao Muslimane i da je zatvorenike obavještavao koliko je Muslimana već pobio.[2][3]

22.1. 1998. godine, Jelisića su uhapsile snage SFOR-a.

Presuda uredi

29.10. 1998. godine, Jelisić je priznao krivicu za petnaest zločina protiv čovječnosti i šesnaest slučajeva kršenja zakona i običaja rata, ali ne i za genocid. Sud je izrekao usmenu presudu 19.10. 1999, oslobađajući ga optužnice za genocid i dodjeljujući mu kaznu od 40 godina zatvora. Presuda je pismeno potvrđena 14.12. 1999. Njegovi zločini obuhvataju ubistvo 12 ljudi, prebijanje četvoro ljudi i pljačku lične imovine u području Brčkog. Sudsko vijeće je naročito istaklo Jelisićevu sadističku i zvjersku prirodu, hladnokrvno činjenje ubistava i tretiranje osoba koja svjedoče o njegovom dubokom preziru čovječanstva i prava ljudi na život.[4]

29. maja 2003. godine prebačen je u Italiju na služenje kazne. Vrijeme provedeno u pritvoru od 22. januara 1998. mu je uračunato u kaznu.

Izvori uredi

  1. „Goran Jelisic sentenced to 40 years Imprisonment for Crimes against Humanity”. MKSJ. 14.12. 1999. 
  2. „'Serb Hitler' appeal rejected”. CNN. 5.7.2001.. Arhivirano iz originala na datum 2011-06-22. Pristupljeno 18.6.2011. 
  3. „Goran Jelisic osudjen na 40 godina zatvora”. B92. 14.12. 1999.. Pristupljeno 18.6.2011. 
  4. „Bosnian Serb jailed for war crimes”. BBC News. 14.12. 1999. Pristupljeno 18.6.2011. 

Vanjske veze uredi