Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu
Dana 10. srpnja 1940. godine, zajednička Narodna skupština (zajednička sjednica Zastupničkog doma i Senata) predložila je izmjenu Ustavnih zakona iz 1875. godine i provela glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti maršalu Philippeu Pétainu. Skupština je velikom većinom izglasala davanje ovlasti maršalu Pétainu, što je efektivno dokinulo Treću Republiku i dovelo do uspostave Višijevske Francuske. Protiv delegiranja ovlasti bilo je 80 od ukupno 846 zastupnika koji su nazvani Višijevska osamdesetorica (francuski: Les Quatre-vingts).
.jpg)
Pozadina uredi
Treći Reich je u svibnju 1940. godine izvršio invaziju za Francusku te nakon mjesec dana okupirao Pariz. Premijer Paul Reynaud se protivio odredbama primirja te je, nakon glasovanja u vladi, podnio ostavku. Predsjednik Albert Lebrun je na njegovo mjesto postavio proslavljenog maršala Philippea Pétaina. Francuska je službeno kapitulirala 22. lipnja 1940. godine, nakon čega je Reich okupirao sjever zemlje i atlantsku obalu. Ostatak zemlje, centralni dio i jug, ostao je neokupiran sa središtem u Vichyju (iako je Pariz ostao de iure glavni grad), odakle se vršila uprava nad cijelim teritorijem Francuske.
Pétain je započeo projekt revizije ustavnih zakona te diskreditiranja Treće Republike. Isti je završen 10. srpnja 1940. godine, kada je zajednička sjednica Zastupničkog doma i Senata izglasala ustavni zakon kojim je utemeljena nova vlast. Ukupno osamdeset zastupnika i senatora glasalo je protiv takvog raspleta, zbog čega su nazvani Višijevskom osamdesetoricom, a u povijesnim knjigama zapamćeni zbog takve odluke.
Uz to, dvadeset i sedam zastupnika i senatora nije sudjelovalo u glasovanju. Oni su 21. lipnja naputsili Metropolitansku Francusku, bježeći iz Bordeauxa u Casablancu (misleći da će u Maroku biti uspostavljena vlada u egzilu), na brodu Massilia, zbog čega su nazvani odsutnima s Massilije. Iako su nakon rata smatrani herojima, kolaboracionističke vlasti su ih smatrale izdajnicima.
Ova sjednica Narodne skupštine bila je specifična i po tome što na njoj nije sudjelovao 61 zastupnik Komunističke partije, kojemu je u siječnju 1940. godine uskraćeno to pravo.
Pétainova vlada izvlačila je svoje ovlasti iz ustavnog zakona bez da je, do kraja rata, donijela pravi ustav, tvrdeći kako bi isti morao biti promulgiran u Parizu. Dana 30. siječnja 1944. potpisan je nacrt budućeg ustava, ali isti je ostao bez učinka. Nakon što su snage Slobodne Francuske svrgnule Pétainovu vladu, osporile su legalnost same vlade i poništile većinu njezinih akata. Ipak, recentna događanja postepeno priznaju odgovornost službene Francuske za zločine počinjene od strane režima u Vichyju.
Glasovanje uredi
Rezultat glasovanja uredi
| Zastupnici | Senatori | Ukupno | ||
|---|---|---|---|---|
| Ukupno | 610 | 297 | 907 | |
| Pravo glasovanja | 550 | 296 | 8461 | |
| Prisutno | 426 | 244 | 670 | |
| Glasovalo | 414 | 235 | 649 | |
| Suzdržani | 12 | 8 | 20 | |
| Nisu glasovali | / | 1 | 1 | |
| Odsutni | ||||
| Massilia | 26 | 1 | 176 | |
| Kolizija funkcija | / | 1 | ||
| Ostali | 92 | 56 | ||
| Rezultati glasovanja2 | ||||
| Za | 357 | 212 | 569 | |
| Protiv | 57 | 23 | 80 | |
| 1 Ukupno 61 delegatu (60 zastupnika/1 senator) Komunističke partije zabranjeno je sudjelovanje zbog dekreta o zabrani djelovanja kojega je 1939. donio Édouard Daladier. 2 Za ostvarivanje apsolutne većine bilo je potrebno 325 glasova delegata. | ||||
Pregled po zastupnicima uredi
- Legenda
- Zastupnik
- Senator
- O Opravdao svoj izostanak sa skupštine
- M Putnik na brodu Messalia (razlog odsutnosti)
- sans Odsutan bez službenog razloga
- off. Nije glasovao zbog druge službene funkcije
Vanjske poveznice uredi
- List of the MPs
- Original vote
- Le vote du 10 Juillet 1940 Arhivirano 2013-01-05 na Wayback Machine-u (an account in French of the circumstances surrounding the vote)
- Les quatre-vingts by Jean Odin (ISBN 2-87938-080-4)