Geja
Geja (grč. Γῆ, Γαῖα) je Majka Zemlja – božica plodnosti – u grčkoj mitologiji. Njezini su pandani u mnogim religijama.
| Geja | |
 Feuerbachova Geja | |
| Grčki | Γαῖα |
| božica plodnosti, Majka Zemlja. | |
|---|---|
| Roditelji: | (1) Nikta. (2) Kaos. |
| Mesto rođenja: | nastala iz Kaosa. |
| Brak: | Uran i Pont. |
| Deca: | Titani, Kiklopi, Hekatonhiri, Giganti, Erinije, Melije, još mnogi drugi potomci. |
| Značajni kultovi: | isprva Delfi, danas se štuje. |
| Posvećene životinje: | pčele, bik, svinja. |
| Posvećene biljke: | mak i mogranj. |
| Blagoslovi: | plodnost tla i obilje. |
| Prokletstva: | neplodnost tla, suša i glad. |
| U drugim religijama: | Terra, Gayatri, Fyorgyn i mnogi drugi pandani. |
Etimologija uredi
Gejino ime znači "Zemlja". Druga su joj imena Gaja, Ge i Gea. Pomlađeni oblik Geje je Demetra, čije ime znači Majka Zemlja, pa se te dvije božice mogu povezati. Gejino i Demetrino ime se ne mogu etimološki povezati.
Mit o stvaranju uredi
Geja se spominje u Heziodovoj Teogoniji i u orfičkim himnama.
Teogonija uredi
U Teogoniji piše da je Geja nastala iz Kaosa. Ona je bez "slatkog poveza ljubavi" rodila Urana, zvjezdano nebo, koji joj je jednak, da prekriva nju, brda i jalovu dubinu mora, Ponta. Sa Uranom ima Okeana (svjetski ocean), Keja i Krija te Titane Hiperiona i Japeta, Teju i Reju, Temidu i Mnemozinu (rijeka u Hadu), te Febu od zlatne krune i dražesnu Tetiju. "Nakon njih rodio se Kron lukavi, najmlađi i najstrašniji od njene djece, i mrzio je svog krepkog oca." Potom Geja rađa Kiklope, jednooke divove: Bront ("gromovnik"), Sterop ("munja") i Arg ("sjajni"). "Snaga, moć i umijeće bili su u njihovim djelima." Sljedeća su djeca storuki i pedesetoglavi Hekatonhiri: Kot, Briarej (Egeon) i Gig. Titani su bili lijepi, ali je Uran mrzio ružne Kiklope i Hekatonhire, pa ih razljućen zatvori u podzemlje. Geja je stvorila siv kremen od kojeg je oblikovala golem srp. Razbjesnila se na Urana jer je voljela svu svoju djecu. Okupila je Titane. Kronu je naložila da kastrira svog oca. Okean i Titanide su bili protiv toga. Uran je došao spavati s Gejom, a Kron je izašao iz zasjede i kastrirao svog oca, bacivši njegove testise u more, a iz njih je nastala Afrodita. Geja je oplođena Uranovim sjemenom i rađa snažne Erinije, naoružane Gigante i jasenove nimfe Melije. Uran je izgubio svoju moć, ali i dalje može proricati. Kron se oženio Rejom, a njihov sin Zeus ih je svrgnuo, kastriravši svog oca, kako bi osvetio Urana. Kron je poslije Uranovog kastriranja pustio Kiklope i Hekatonhire, pa je slavljen i proglašen za kralja. Započelo je zlatno doba. Geja se udala za Ponta.
Orfičke himne uredi
Prema Orfeju, Geja i Uran su sestra i brat. Rodila ih je Nikta – tamna noć. Nikta živi u pećini ispred koje sjedi Adrasteja, a Nikta je u pećini odgojila svoju djecu.
Potomstvo uredi
Geja ima djecu i s Tartarom. Također, Pontu je rodila morska božanstva i biljke, životinje i ljude, pa je Velika Majka, majka svega života. Zeus je sakrio svoju ljubavnicu Elaru u podzemlje, a ona je rodila Titija u Gejinoj utrobi, pa je Geja smatrala Titija svojim sinom. Tijekom rata divova, štitila je Titiju, ali su ga poslije ubili Apolon i Artemida. Geja je Aristeja učinila besmrtnim. Gejino dijete Piton, muška zmija, koju je ubio Apolon, nema oca, ili je nepoznat. Vjeruje se da je Geja izvorna božica iz Delfa, koja je poslije dala moći proricanja Apolonu, Temidi ili Posejdonu. Gejina djeca:
Pandani uredi
Gejini pandani:
- Rimska mitologija
- Nordijska mitologija
- Fjorgyn (Jord ili Hlodyn)
- Litavska mitologija
- Maorska mitologija
- Mitologija Inka
- Astečka mitologija
- Tonantzin Tlalli (Obožavana Majka Zemlja)
- Hinduizam
- Gayatri (Majka Svega Stvaranja)
Neopaganizam uredi
Geja se i danas štuje. Mnogi moderni neopagani, posebno helenističke neopaganske sekte u Sjedinjenim Državama, aktivno štuju Geju. Vjerovanja koja se odnose na Geju razlikuju se međusobno od uobičajenog wiccanskog vjerovanja do šireg neopaganskog uvjerenja da je Geja božica svega stvaranja, Majka Božica iz koje svi ostali bogovi proizlaze. Za Geju se katkad misli da utjelovljuje planete i Zemlju, a katkad i čitav svemir. Štovanje Geje razlikuje se, protežući se od klanjanja do druidskog rituala. Za razliku od štovanja Zeusa, lutalačkog nomadskog boga otvorenog neba, Geja se manifestirala u zatvorenim prostorima: kući, dvorištu, utrobi, pećini. Njoj su posvećene životinje zmija, bik, svinja i pčele, te biljke narkotičan mak i mogranj. Neki koji štuju Geju pokušavaju doći bliže Majci Zemlji tako da postanu ravnodušni prema materijalnim stvarima, a više budu "u suglasnosti s prirodom". Drugi koji štuju Geju prepoznaju je kao veliku božicu i prakticiraju rituale uobičajeno povezane s drugim oblicima štovanja. Mnoge sekte štuju Geju, čak više od štovanja Temide, Artemide i Here. Neki uobičajeni oblici štovanja mogu uključivati klanjanje, pokušavajući doseći veću povezanost sa Zemljom, šamanističke običaje, ubiranje desetine, veličanje i moljenje, stvaranje inspiriranih umjetničkih djela posvećenih boginji, paljenje ulja i tamjana, uzgajanje biljaka i vrtova, stvaranje i održavanje posvećenih gajeva te spaljivanje kruha ili prolijevanje pića kao žrtvenih darova. Ostali oblici štovanja mogu doista biti zajednički, jer štovanje Geje vrlo je rašireno i može poprimiti mnoge oblike.
Interpretacije uredi
Geja je Majka Zemlja i Velika Božica. Ona je oblik Velike Majke iz neolitika. Károly Kerényi smatra da je Hekata starica, Demetra majka, a Perzefona kćer. Te su aspekte shvaćali i Grci, pa bi Demetra, Gejina unuka, bila oblik Geje, koja je rođena kao novo dijete, reinkarnacija, iako takvo što nije poznato u grčkoj mitologiji. U Anatoliji je Reja zvana Kibela, a imena Reja i Geja su slična. Na Kreti se prije štovala božica slična Geji, zvana "Gospodarica Životinja" ili samo "Gospodarica". Ta se titula poslije pripisuje Artemidi, božici lova, Ateni, čija je životinja sova i Demetri. Božica s Krete bi mogla biti Ilitija, božica rađanja, koja se također poistovjećuje sa Artemidom. Kibela se štovala i u Rimu, a Terra, pravi Gejin pandan, imala je svoj festival. Demetrin je rimski pandan Cerera, a imaju slična obilježja.
Moderna ekološka teorija uredi
1969. je James Lovelock razvio hipotezu Geje, koju je poslije razvio Lynn Margulis u teoriju Geje. Hipoteza predlaže da su živi organizmi i neorganski materijal dio dinamičkog sustava koji oblikuje biosferu planeta Zemlje. Zemlju se promatra kao organizam sa samoregulirajućim funkcijama.
