Galaktoza (Gal) je tip šećera koji se nalazi u mlečnim proizvodima, u šećernoj repi i ostalim gumama i sluzi.[5] Takođe, sintetiše ga telo, u kome formira deo glikolipida i glikoproteina u nekolicini tkiva. Galaktoza se smatra nutritivnim zaslađivačem jer ima hranljivu energiju. Galaktoza je manje slatka od glukoze i nije mnogo rastvorljiva u vodi.

Galaktoza
Identifikacija
CAS registarski broj 26566-61-0
PubChem[1][2] 6036
MeSH Galactose
Svojstva
Molekulska formula C6H12O6
Molarna masa 180.156 g mol-1
Tačka topljenja

167 °C [3][4]



Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Galaktoza ima hemijsku formulu C6H12O6, molekularnu težinu 180.08, i tačku topljenja od 167 °C.

Galaktan je polimer galaktoze. Ima ga u hemicelulozi i može da se konvertuje u galaktozu hidrolizom.

Galaktoza je monosaharid i zajedno sa glukozom gradi disaharid laktozu. Hidrolizu laktoze na glukozu i galaktozu katalizuje enzim laktaza, jedna β-galaktosidaza. U čovečjem telu, glukoza se pretvara u galaktozu kako bi mlečne žlezde mogle da luče laktozu.

Struktura i izomeri uredi

Prva i poslednja -OH grupa nalaze se na jednoj strani, a druga i treća na drugoj. D-galaktoza ima istu konfoguraciju na svom pretposlednjem ugljeniku kao i D-gliceraldehid. Galaktoza je optički izomer glukoze.

Metabolički poremećaji uredi

Postoje tri važna poremećaja koja uključuju galaktozu[6]:

  • Galaktosemija (nedostatak galaktokinaze) uzrokuje katarakte i mentalnu retardaciju. Ako ishrana bez galaktoze počne na vreme, katarakte će nestati bez daljih komplikacija, premda neurološko oštećenje ostaje za stalno.
  • Nedostatak UDP galaktoza-4-epimeraze je veoma redak (samo 2 zabeležena slučaja). Uzrokuje gluvost nerava.
  • Nedostatak galaktoza-1-fosfat uridil transferaze je najproblematičniji poremećaj, jer ishrana bez galaktoze nema značajne dugoročne posledice.

Nesvarljivi šećeri uredi

Laktuloza je sintetički disaharid galaktoze i fruktoze koje je otporan na intestinalnu aktivnost disaharaza.[7]

Izvori uredi

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Lide David R., ur. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3. 
  4. Susan Budavari, ur. (2001). The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (13th izd.). Merck Publishing. ISBN 0-911910-13-1. 
  5. David L. Nelson, Michael M. Cox (2005). Principles of Biochemistry (4th izd.). New York: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-4339-6. 
  6. Donald Voet, Judith G. Voet (2005). „Chapter 17. Glycolysis, 5. Metabolism of hexoses other than glucose”. Biochemistry (3 izd.). Wiley. str. 620. ISBN 978-0-471-19350-0. 
  7. Keith Parker; Laurence Brunton; Goodman, Louis Sanford; Lazo, John S.; Gilman, Alfred (2006). Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics (11 izd.). New York: McGraw-Hill. ISBN 0-07-142280-3. 

Spoljašnje veze uredi