Furijevci (latinski: Furii), odnosno gens Furia, originalno nazivan i Fusia, bila je jedna od najstarijih i najuglednijih patricijskih porodica Starog Rima. Njeni su članovi bila izabirani na najviše državne položaje kroz svo vrijeme postojanja Republike. Prvi od njih je bio Sekst Furije Medulin, izabran za konzula 488. pne.

Članovi gensa uredi

Ovaj popis uključuje skraćene praenomina. Za objašnjenje prakse v. rimska imena.

Furii Medullini uredi

Furii Fusi uredi

  • Sextus Furius Fusus, otac konzularnog tribuna 391. pne.
  • Marcus Furius Fusus, tribunus militum consulari potestate 403. pne.[4][6]
  • Agrippa Furius Sex. f. Fusus, tribunus militum consulari potestate 391. pne.[7][4]

Furii Pacili uredi

Furii Camilli uredi

Furii Phili uredi

Furii Bibaculi uredi

Furii Purpureones uredi

Furii Crassipedes uredi

Furii Brocchi uredi

  • Gnaeus Furius Brocchus, otac triumvir monetalisa 63. pne.
  • Lucius Furius Cn. f. Brocchus, triumvir monetalis 63. pne.
  • Titus Furius Brocchus, ujak Kvinta Ligarija, vojnika koga je branio Ciceron.[16]
  • Gnaeus Furius Brocchus, otkriven kao preljubnik i strogo kažnjen.[17]

Ostali uredi

Izvori uredi

Eksterni linkovi uredi