Frano Čale (Trebinje, 8. jul 192724. avgust 1993, Zagreb) italijanist, književni historičar i prevodilac, teatrolog. Redovni profesor talijanske književnosti Zagrebačkog sveučilišta. Otac Morane Čale i Lade Čale Feldman.

Život i rad uredi

Studij romanistike završio u Zagrebu 1952. Doktorirao 1960. s temom Talijanski dramski teatar u Zagrebu 1860-1941. Od 1954. radio je na Odsjeku za talijanski jezik i književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Bavio se italijanistikom, komparatistikom, kroatistikom i teatrologijom. Izučavao je delo Držića, Dantea, Boccaccia, Petrarke, Machiavellija, Luigija Pirandella. Uza spomenute talijanske pisce, prevodio je i Goldonija, Leopardija, Foscola i dr. Bavio se talijansko-hrvatskim književnim vezama (osobito petrarkizmom), odnosom talijanske i hrvatske pozorišne književnosti. Sarađivao je s nekoliko pozorišta i reditelja (M. Fotez, B. Gavella) kao stručnjak za dubrovački govor. Dugogodišnje bavljenje Držićem Čale je okrunio kritičkim izdanjem Držićeva Djela (1979).

Jugoslovenskoj italijanistici dao je golem doprinos objavljivanjem celokupnog Danteova i Boccacciova dela, a uredio je dvojezično uporedno izdanje Petrarkina Kanconijera. Priređivanje ovih izdanja okupilo je prvake jugoslovenske italijanistike i romanistike i urodilo do danas nenadmašenim prevodilačkim postignućem. Priredio je 1974. naučni skup posvećen Petrarki (zbornik objavljen 1978.), a 1980. naučni skup posvećen Danteu (zbornik objavljen 1984.).

Primio je brojna domaća i međunarodna priznanja: 1973. zlatnu medalju grada Firence, 1974. nagradu Monselice za prevođenje, 1980. nagradu Zlatni Osimo u Rimu i viteško odličje Predsednika Republike Italije za zasluge italijanskoj kulturi u inostranstvu. Dobitnik je Nagrade «Marko Fotez» Odsjeka za teatrologiju Instituta za književnost i teatrologiju JAZU za četvorogodišnje razdoblje (1984—1987).

Dela uredi

Monografije

  • Talijanski dramski teatar u Zagrebu 1860-1941, vlastita naklada, Zagreb, 1960.
  • O književnim i kazališnim dodirima hrvatsko-talijanskim, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1968.
  • Talijanska lirika od postanka do Tassa, antologija, Matica hrvatska, Split, 1968.
  • Marin Držić (1971)
  • Petrarca i petrarkizam, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
  • Od stilema do stila, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1973.
  • Classici e moderni della letteratura italiana, (izabrani odeljci sa uvodom i komentarom), s Matom Zorićem, Liber, Zagreb, 1973.
  • Talijanska književnost, s Matom Zorićem, u Povijest svjetske književnosti, IV, Liber, Zagreb, 1974.
  • Tragom Držićeve poetike, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu (BiblioTEKA), Zagreb, 1978.
  • Na mostu Talija, Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb, 1979.
  • O životu i djelu Marina Držića (1979.),
  • Izvor i izvornost: poredbene studije, Liber, Zagreb, 1984.
  • Usporedbe i tumačenja, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1991.


Prevodi i priređivački rad

  • Carlo Goldoni, Memoari, Zora, Zagreb, 1971.
  • Francesco Petrarca, Kanconijer, (dvojezično izdanje), Matica hrvatska — Hrvatsko filološko društvo — Liber, Zagreb, 1974.
  • Dante Alighieri, Djela, I—II, s Matom Zorićem, Matica hrvatska — Liber, Zagreb, 1976.
  • Marin Držić, Djela, (priredio, uvod i komentare napisao F. Č.), Liber, Zagreb, 1979. (II izdanje: Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1987.)
  • Giovanni Boccaccio, Djela, I—II, s Matom Zorićem, Matica hrvatska — Liber, Zagreb, 1981.
  • Giovanni Pascoli, Pjesme, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
  • Mario Apollonio, Povijest komedije dell’arte, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1985.
  • Baldassare Castiglione, Dvoranin, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1986.
  • Umberto Saba, Pjesme, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1987.
  • Francesco Petrarca, Moja tajna, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1987.
  • Urotnička pisma Marina Držića, (prevod i komentar), Liber, Zagreb, 1989.
  • Giacomo Leopardi, Pjesme / Canti, (dvojezično izdanje), Matica hrvatska — Edit — Durieux, Dubrovnik — Zagreb — Rijeka, 1993.
  • Luigi Pirandello, Gole maske: izbor, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1992.