Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu


Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu je visokoškolska naučna ustanova koju čine Institut za fiziku i Institut za meteorologiju.

Fizički fakultet
Datum osnivanja 1990.
Tip državni
Univerzitet Univerzitet u Beogradu
Sedište Beograd (Srbija)
Dekan dr Jablan Dojčilović
Broj odseka 4
Studenata 140 na budžetu i 25 smofinansirajućih
Zaposlenih 47
Nastavnog osoblja 47 profesora, 16 asistenata, 5 istraživača saradnika
Mrežno mesto http://www.ff.bg.ac.rs

Kao samostalna institucija Fizički fakultet je osnovan 1990. godine, dok se početak visokoškolske nastave i naučnog rada u oblasti fizike i meteorologije vezuje za formiranje Univerziteta u Beogradu.

Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu je već par godina jedna od najuspešnijih istraživačkih institucija u Srbiji, po broju objavljenih radova i njihovim impakt faktorima.

Dan fakulteta se obeležava 10. oktobra, u spomen na dan kada je 10. oktobra 1839. godine Konstantin Branković zvanično postavljen na privremenog profesora fizike i od kada se računa da se fizika predaje u Liceju u Srbiji.

Studijski programi uredi

Fakultet nudi četiri programa za osnovne i postidiplomske master studije:

  • Opšta fizika (A smer)
  • Teorijska i eksperimentalna fizika (B smer)
  • Primenjena fizika i informatika (C smer)
  • Meteorologija (M smer)

Doktorske studije fizike i meteorologije se organizuju u saradnji sa Institutom za Fiziku i Institutom za nuklearne nauke „Vinča“.

Odvijanje nastave uredi

Nastava i naučno-istraživački rad na Fizičkom fakultetu odvija se na 12 katedri:

  • 10 katedri u okviru Instituta za fiziku
  • 2 katedre u okviru Instituta za meteorologiju

Eksperimentalna nastava se odvija u 38 laboratorija:

  • 33 laboratorije Instituta za fiziku
  • 5 laboratorija Instituta za meteorologiju

Studentima su na raspolaganju 3 biblioteke, a dostupna je računarska čitaonica sa pristupom Internetu.

Rad Fizičkog fakulteta odvija se na tri lokacije:

  • u zgradi u Cara Dušana 13 se nalazi Studentska služba Fakulteta i odvija se nastava za studente 1. i 2. godine osnovnih studija
  • u zgradi na Studentskom trgu 12 nalazi se Dekanat i odvija se nastava za studente 3. i 4. godine osnovnih studija
  • u zgradi u Dobračinoj 16 nalazi se Institut za meteorologiju

Istorijat uredi

Nastanak studija fizike i meteorologije u Srbiji uredi

Prva visokoškolska ustanova u Kneževini Srbiji bio je Licej, osnovan 1838. godine u Kragujevcu, tadašnjoj prestonici kneževine. Preseljenjem prestonice u Beograd, 1840. godine, i Licej se premešta u Beograd.

Velika škola u koju je Licej prerastao 1863. godine sastojala se od tri fakulteta. Na jednom od njih, Filozofskom fakultetu, između ostalijh predmeta, odvijala se i nastava iz fizike. Deset godina kasnije, 1873. godine, na Filozofskom fakultetu formirana su dva odseka, gde se fizika svrstala u Prirodnomatematički odsek. Školske 1890/91. godine, u pregledu nastavnog plana za Prirodnomatematički odsek, meteorologija je navedena kao poseban predmet, a zabeleženo je postojanje fizičkog kabineta i astronomske i meteorološke opservatorije.

1896. godine Filozofski fakultet je podeljen na četiri odseka, gde su matematika, fizika, astronomija i meteorologija obuhvaćene na Matematičko-fizičkom odseku. 1900. godine precizira se postojanje Seminara za matematiku, mehaniku i teorijsku fiziku, Fizičkog zavoda i Meteorološke i astronomske opservatorije.

Nakon donošenja Zakona o Univerzitetu 1905. godine, promene su dovele do reorganizacije Filozofskog fakulteta da bi se 1911. godine studije Fizike izdvojile od studija ostalih prirodnih nauka.

Fizika i meteorologija u Srbiji između dva svetska rata uredi

Početak Prvog svetskog rata označio je prekid rada Univerziteta u Beogradu, a samim tim i Filozofskog fakulteta. U periodu između 1925. i 1927. godine, u okviru fakulteta oformljene su nove studijske grupe, napravljena je nova podela fakulteta na dva odseka, gde je Grupa za Fiziku, zajedno sa novoformiranim grupama, bila u sastavu Prirodnomatematičkog odseka.

Formiranje Prirodno-matematičkog fakulteta uredi

Drugi svetskog rata doveo je do novog prekida univerzitetske nastave, da bi se nastava ponovo počela realizovati od 1945. godine, a Filozofski fakultet je 1947. godine podeljen na Filozofski i Prirodnomatematički fakultet.

Statutom Prirodno-matematičkog fakulteta iz 1968. godine precizirano je postojanje Fizičkog instituta i Meteorološkog zavoda, gde se pominju i Katedra za Fiziku i Katedra za Meteorologiju. Pomenutim Statutom utvrđeno je i uvođenje trostepene nastave na Fakultetu.

1986/87. godine ukidavanjem Više pedagoške škole u Beogradu, odgovarajuće delatnosti u oblasti prirodnih nauka i matematike preuzeli su istorodni delovi Prirodnomatematičkog fakulteta i time su se proširili vidovi studija za buduće nastavnike.

Podelom Prirodno-matematičkog fakulteta na 6 fakulteta 1990. godine, osnovan je Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu.

Spoljašnje veze uredi


  Fakulteti Univerziteta u Beogradu

Arhitektonski  Bezbednosti  Biološki  Veterinarske medicine  Geografski  Građevinski  Defektološki  Ekonomski  Elektrotehnički  Matematički  Mašinski  Medicinski  Organizacionih nauka  Političkih nauka  Poljoprivredni  Pravni  Pravoslavni bogoslovski  Rudarsko-geološki  Saobraćajni  Sporta i fizičkog vaspitanja  Stomatološki  Tehnološko-metalurški  Učiteljski  Farmaceutski  Fizički  za Fizičku hemiju  Filozofski  Filološki  Hemijski  Šumarski