Filski pohod je naziv za kratkotrajni građanski rat koji 404. i 403. pne. se vodio u Ateni nedugo nakon njenog poraza u peloponeskom ratu, a u kome su demokratski orijentirani izgnanici uspjeli svrgnuti oligarhijski pro-spartanski režim Tridesetorice tirana i obnoviti demokratsko uređenje.

Naziv je dobio po planini Fili gdje je oko 70 izgnanika na čelu s Trazibulom napravilo svoje uporište te nanijelo prvi poraz oligarsima i njihovim spartanskim saveznicima. Trazibul je potom marširao na luku Pirej gdje je porazio oligarhe u bitci kod Munihije. To je dovelo do raspada oligarhijske frakcije - u Ateni su vlast preuzeli umjerenjaci, dok su ekstremisti utočište pronašli u Eleuzini; Trazibul i demokrati su u međuvremenu preuzeli Pirej.

Oligarsima su u pomoć došli Spartanci na čelu s kraljem Pauzanija od Sparte|Pauzanijom. On je uspio demokrate poraziti u bitci kod Pireja, ali je, dijelom zbog iscrpljenosti Sparte ratovima, dijelom zbog suparništva s vojskovođom Lisandrom, započeo pregovore s demokratima te pristao da se u Ateni ponovno uvede demokracija.