Filokratov mir
Filokratov mir je naziv za mirovni sporazum kojim su 346. pne. Atena i Makedonija kojim je makedonskom kralju Filipu II de facto priznato pravo na sudjelovanje u grčkoj politici, odnosno utrt put za hegemoniju nad Grčkom. Ime je dobio po Filokratu, jednom od atenskih izaslanika koji je sudjelovao u pregovorima.
Sukob između Makedonije i Atene je započeo kada je Filip II započeo nametati svoju hegemoniju Grčkoj koristeći slabost Atene nakon poraza u Savezničkom ratu te Treći sveti rat, u kome se nakon pobjede nad Fokiđanima u Bitka na Kročkom polju počeo prikazivati kao osvetnik boga Apolona. Eskalacija je nastala kada je godine 349. pne. Filip započeo opsadu pro-atenskog grada Olinta, čiji je pad godinu dana kasnije omogućio Filipu da zavlada Halkidikom.
Atenjani su pokušali organizirati ekspediciju protiv Filipa, ali ih je makedonski kralj preduhitrio potakavši pobunu protiv atenske vlasti u Eretriji na otoku Eubeja. Atenske snage, zauzete gušenjem pobune, nisu mogle intervenirati, a godine 347. pne. je propao pokušaj mobilizacije drugih grčkih polisa za svegrčki rat protiv Filipa. Zato je u jesen 347. pne. u Pelu poslana delegacija koju su činili Demosten, Eshin i Filokrat kako bi sklopili mir.
Eshin je kasnije tvrdio da je Demostena prilikom pregovora izdala govornička vještina, pa je Filip diktirao vlastite uvjete, koji su sadržavali odredbe o tome da će svaka strana zadržati ono što je osvojila do trenutka formalnog sklapanja. Filip je, s druge strane, iz odredbi ugovora izbacio atenske saveznike Fokiđane, odnosno sebi omogućio intervenciju protiv Fokide kako bi se zaustavio Treći sveti rat. Filip je iste godine iskoristio te odredbe kako bi s vojskom prošao kroz Termopilska vrata i pokorio Fokidu. Istovremeno je preko svojih tebanskih saveznika isposlovao da se nekadašnji fokiđanski glasovi u Amfiktionskom savezu predaju njemu, pa je Makedonija tako stekla i formalne uvjete za uplitanje u poslove grčkih polisa.
Filokratov je mir bio duboko nepopularan u Ateni te izvor brojnih kontroverzi. Eshin je zbog sudjelovanja u njegovom sklapanju bio optužen za veleizdaju, a Demosten je svoje Filipike posvetio optužbama Filipa da krši ugovor. Neprijateljstva su konačno eskalirala 338. pne. kada je Filip krenuo u novi pohod koji će dovesti do bitke kod Heroneje.