Festa svetog Vlaha
Festa Svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, UNESCO-va je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj koja, prigodom proslave njegova blagdana 3. veljače, neprekidno traje od 972. godine[1] do danas. Temelji se na legendi o pojavljivanju Svetoga Vlaha koji je pomogao Dubrovčanima u obrani od Mlečana. U Festu se masovno uključuju stanovnici grada, okolice, ali i nekih drugih krajeva Hrvatske i obližnjih zemalja, predstavnici državnih i mjesnih vlasti te predstavnici Rimokatoličke crkve.
|
Festa Svetog Vlaha, sveca-zaštitnika ,Dubrovnika | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
| Regija: | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2009. |
| ID: | 00232 |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO |
"Osim duhovnog značaja Festa naročito oblikuje društvene odnose i pravila kao i kvalitetu vlasti. Festa kao izraz štovanja sveca obilježila je čitav kulturni, a dijelom i prirodni prostor Grada i okolice, te kroz sudjelovanje pojedinaca i grupa iz drugih mjesta u zemlji kao i onih iz okolnih zemalja potiče međukulturni dijalog."[2].
Opis uredi
Festa Svetog Vlaha je bio blagdan svih stanovnika Dubrovačke Republike. Kako bi se omogućilo sudjelovanje svima, uvedena je tzv. 'Sloboština Svetog Vlaha', razdoblje kad je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao dva dana prije i dva dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana).
Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u narodnoj nošnji, da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. U procesiji biskup i svećenici nose moći Svetog Vlaha dok vjernici sa štovanjem ljube dlan i dodiruju relikvije u molitvama za sebe i svoj grad. Festa uključuje mnoge oblike ljudske kreativnosti, od narodnih običaja i pjesama do tradicionalnog oružja, trombuna, koje se pravi posebno za festu i kojim se puca tijekom feste i drugih važnijih događaja. Po završetku procesije odlaze barjaktari sa svojim barjacima u svoja sela prenijeti blagoslov parca svima koji na taj dan nisu mogli u Grad. Festa se tijekom stoljeća mijenjala pa ju je svaka generacija blago prilagodila kako bi unijela svoje ideje i učinila je suvremenom.
Hrvatska pošta 2012. godine je izdala poštansku marku sa slikom relikvije ruke Svetog Vlaha povodom uvrštenja Feste na popis nematerijalne kulturne baštine pri UNESCOu.[3]
Reference uredi
- ↑ Festa Sv. Vlaha Arhivirano 2010-04-09 na Wayback Machine-u na Dubrovačkim turističkim stranicama (en)
- ↑ Festa Svetog Vlaha na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
- ↑ „Hrvatska pošta, Hrvatska nematerijalna kulturna baština”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 2014-07-18.
Vanjske veze uredi
- Festa sv. Vlaha - opis na službenim stranicama UNESCO-a (en)
- Festa svetog Vlaha na stranicama kultura.hr (video)
- Štovanje sv. Vlaha u Dubrovniku - dubrovnikportal.com