Fajum (muhafaza)
Muhafaza Fajum (arapski: محافظة الفيوم / Muḥāfāzah Al Fayyūm) je jedna od 27 muhafaza na koje je Egipat administrativno podjeljen.[1]
Muhafaza Fajum
| |
|---|---|
| |
| U sastavu | Egipta |
| Upravni oblik | muhafaza |
| Službeni jezik | arapski |
| Glavni grad | Fajum |
| muhafiz | Esam Sead Ibrahim Ahmed |
| Površina | 6068 km² |
| Stanovništvo | 3.705.139 |
| Gustoća | 611 stanovnika na km² |
Geografske karakteristike uredi
Muhafaza Fajum se nalazi u centru Egipta, na istočnom rubu Libijske (Zapadne) pustinje]], u istoimenoj prostranoj depresiji[2]površine 6,068 km², u kojoj živi 3,705,139 stanovnika[3]
Njegovo današnje arapsko ime - Fajum, izvedeno je iz koptskog - Pajum, a ono je značilo more ili jezero, a odnosilo se na Jezero Merid, od kog je danas preostala manje Jezero Karun na dnu depresije.[4] Upravo je to jezero najznačajnije za taj kraj od prahistorije do danas[5], jer je veći dio muhafaze pustinja i suhe planine. Jezero je nastalo izljevanjem voda Nila, ali se zbog geoloških promjena počelo smanjivati i isparivati, pa se još od faraonskih vremena radilo na održavanju kanala koji ga pune vodom. Najveći zahvat napravljen je za faraona Amenemheta III kad je iskopan kanal Bar Jusuf dug 335 km od Muhafaze Asjut.[2]
Administrativna podjela uredi
Muhafaza Fajum je administrativno podjeljena na 6 okruga; Fajum, Fajum 1 i 2 (urbani), Ibšavaj, Itsa, Novi Fajum, Sinuris, Tamija i Jusuf es Sadik.
Administrativni centar muhafaze je grad - Fajum, udaljen devedesetak km jugozapadno od Kaira. Ostali veći gradovi su Ibšavaj i Sinuris
Historija uredi
Fajumska depresija, prirodno dobro zaštićena, privukla je prahistorijske lovce, koji su u njoj pronašli puno divljači, pa je već zarana bila naseljena. Tako da je već u vrijeme Dvanaesta dinastija Egipta (1938. - 1756. pne) bio važna noma (provincija).[1]
Za vladavine Ptolomeja II (285 -246. pne.) isušen je velik močvarni dio jezera, koje je svedeno na današnje dimenzije. Na tu novu zemlju doseljeni su grčki kolonisti pa je nastala prosperitetna helenistička zajednica. Ona se održala i kad su Muslimani zauzeli Egipat, ali se počela osipati i stagnirati zbog čestih napada berberskih pustinjskih razbojnika.[1]
Promjena nabolje desila se 1874. kad je povezana željezničkom prugom sa dolinom Nila, pa odtad više nije bila izolirana, pa se počelo intenzivnije koristiti njeno plodno aluvijalno tlo koje je Nil nanio.[1]
Privreda uredi
Velik dio Fajuma je danas naseljen i obrađen. Proizvode se žitarice, riža, grah, grožđe, masline, smokve, datulje, med, pamuk i šećerna trska. Početkom 1970-ih još je oko 4.000 hektara pustinje pretvoreno je u oranice. Fajum je poznat po proizvodnji ulja od ružinih latica koje se koristi u industriji parfema.[1]
Od industrijskih pogona ima tkaonice, štavionice kože i tvornicu cigareta.
Osamdesetih godina prošlog vijeka podignut je pogon kemijske industrije na Jezeru Karun, koji pomoću solarne energije proizvodi natrijev klorid, sulfide, klorate i magnezijum oksid.[1]
Od ruda muhafaza ima ugljen i željeznu rudu.[1]
Muhafaza je autoputom povezana sa Gizom, a lokalnim cestama sa Muhafazom Beni Suejf. Do Fajuma vodi krak željezničke pruge Kairo-Asuan.[1]
Znamenitosti uredi
Muhafaza Fajum ima puno poznatih arheoloških lokaliteta, od svjetski poznate Doline kitova koja je 2005. uvrštena na UNESCO-ovu listu Svjetske prirodne baštine do Šedeta, kog su Grci nazvali Krokodilopolis (Kροϰοδείλων πόλις) jer se u njemu njegovao kult Sobeka (boga krokodila). Krokodilopolis je za helenizma prezvan u Arsinoju (Ἀρσινόη) po ženi Ptolemeja II Filadelfa - Arsinoji.[1]
Nedaleko od grada Fajuma leže lokaliteti El-Lahun i Havara sa piramidama faraona Senusreta II i Amenemheta III.[2]
Po muhafazi su pronađeni brojni egipatski, grčki i koptski papirusi, a 1887. pronađeni su Fajumski portreti (portreti mumija).[2]
Za helenizma a i kasnije za Rima Fajum je bio bogata i značajna pokrajina, jedan od centara Kopta i Drevnoistočne crkve sa brojnim crkava koje su dobrim dijelom porušene nakon Muslimanskog osvajanja Egipta.[2]
Muhafaza je poznata po vodeničkim kolima, koja se koriste za navodnjavanje[5] i po najvećim slapovima u Egiptu u Rezervatu prirode Vadi El Rajan gdje se nalazi nekoliko povezanih jezera, na različitim nadmorskim visinama, pa voda pada iz jednog u drugo.[4]
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 „Al-Fayyūm, governorate, Egypt” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 4.8. 2020.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Faijum” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 4.08.2020.
- ↑ „Egypt, Arab Republic of Egypt” (engleski). City population. Pristupljeno 4. 08. 2020.
- ↑ 4,0 4,1 „Faiyum Governorate” (engleski). Ask-Aladdin. Pristupljeno 4.08.2020.
- ↑ 5,0 5,1 „About Fayoum” (engleski). Faiyum Governorate. Pristupljeno 4.08.2020.
