Eparhija šabačka

Eparhija šabačka je eparhija Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Šapcu, gde se nalazi i Saborna crkva eparhije.

Eparhija šabačka
Srpska pravoslavna crkva
Osnovne informacije
Država Srbija
Sjedište Šabac
Broj manastira 8
Arhijerej
Eparhijski arhijerej Jerotej
Čin arhijereja Episkop
Titula arhijereja Episkop šabački

Nadležni arhijerej je gospodin Lavrentije.

Eparhija šabačka jedna je od najmlađih u okviru Srpske pravoslavne crkve, budući da je stvorena 2006. godine, deobom dotadašnje Eparhije šabačko-valjevske.

Granice uredi

 
Saborna crkva eparhije u Šapcu

Obuhvata oblast u zapadnoj Srbiji oko grada Šapca.

Eparhija šabačka se graniči sa eparhijama Zvorničko-tuzlanskom, Sremskom, Beogradsko-karlovačkom, Šumadijskom, Valjevskom i Žičkom.

Sveti arhijerejski sabor SPC je na prolećnom zasedanju u maju 2006. doneo odluku da se Šabačko-valjevska eparhija podeli na dve eparhije: Šabačku sa centrom u Šapcu i Valjevsku sa sedištem u Valjevu. Dotadašnji episkop šabačko-valjevski gospodin Lavrentije Trifunović postao je šabački episkop.

Istorijat uredi

 
Manastir Tronoša

Posle sklapanja Beogradskog mira 1739. došlo je do spajanja dve eparhije, jedna od njih je bila u sastavu Austrije i imala sedište u Valjevu (Valjevska eparhija), a druga je bila u sastavu Turske sa sedištem u Užicu (Užičko-ariljska i zvornička eparhija). Tako je nastala jedna velika eparhija sa sedištem u Valjevu. Ovakvo stanje je potrajalo do 1831. kada je uspostavljena novo ustrojstvo u srpskoj crkvi i pomenuta eparhija podeljena na tri dela. Krajem 18. veka je sedište eparhije izmešteno iz Valjeva u Šabac, pa se prvim šabačkim episkopom smatra Grk Danilo I.

Kada je 1831. srpska crkva dobila pravo da sama postavlja Srbe episkope umesto dotadašnjih Grka, dotadašnja velika Užičko-valjevsko-zvornička eparhija podeljena je na tri eparhije: na Užičku, sa sedištem u Čačku (kasnije nazvanu Žička eparhija), na Valjevsku, koja je prozvana Šabačkom, pošto je sedište episkopa konačno premešteno u Šabac, i na Zvorničku, čija je oblast ostala pod Turcima i dobila posebnog episkopa (današnja Eparhija zvorničko-tuzlanska).

Jedno vreme (1886-1898.) eparhija je bila ukinuta i pripojena Beogradskoj mitropoliji. Po ustavu SPC iz 1947. eparhija je nosila naziv Šabačko-valjevska i ima sedište u Valjevu do 2006. godine.

Godine 2006. Šabačko-valjevska eparhija je prestala da postoji i podeljena na dve nove eparhije: Šabačku i Valjevsku. Poslednji eparhijski arhijerej eparhije bio je episkop Lavrentije Trifunović, koji je po njenoj deobi postao episkop šabački.

Arhijerejska namesništva uredi

Eparhija je podeljena na arhijerejska namesništva kojim upravlja arhijerejski namesnik. Ima ih 10 i to su:

Manastiri uredi

U Šabačko-valjevskoj eparhiji nalaze se sledeći manastiri:

Vidi još uredi

Vanjske veze uredi