Emma Mærsk
Emma Mærsk je danski kontejnerski brod u vlasništvu kompanije A. P. Moller-Maersk Group, izgrađen u brodogradilištu Odense Steel Shipyard 2006. godine. Prvi brod iz istoimene klase još šest jednakih brodova, najvećih kontejnerskih ikada izgrađenih. Trenutno najveći i najduži teretni brod u upotrebi. [1] Službeni kapacitet utovara od 11 000 TEU (6 metarski kontejner, Twenty-Foot Equivalent Unit) u skladu je s metodom izračuna kompanije Maersk,[2] tj. oko 1400 kontejnera više u odnosu na bilo koji drugi brod.
| Emma Mærsk | |
|---|---|
 Emma Mærsk, trenutno najveći teretni brod u službi | |
| Državna pripadnost: Danska |
|
| Klasa i vrsta | Emma Mærsk |
| Naručitelj | A. P. Moller-Maersk Group |
| Brodogradilište | Odense Steel Shipyard Ltd, Denmark |
| Kobilica položena | 20. siječnja 2006. |
| Porinuće | 18. svibnja 2006. |
| Stavljen u službu | 8. rujna 2006. |
| Status | u službi |
| Matična luka | Taarbak, Danska |
| Karakteristike | |
| Istisnina | Tonaža 170 794 t |
| Dužina | 397 m LOA |
| Širina | 56 m |
| Gaz | 15,5 m |
| Pogon | Wärtsilä 14RT-Flex96c 5 x Caterpillar 8M32 ukupno 80 MW (109 000 ks) |
| Brzina | 25,5+ čvorova (47,2 km/h) |
| Kapacitet | 156 907 DWT 11 000 TEU |
| Posada | 13, mogućnost smještaja za 30 |
| Napomene | IMO: 9321483 pozivni znak OYGR2 Službena stranica emma-maersk.com |
Kapacitet uredi
Prema standardnim izračunima, kapacitet utovara znatno je veći u odnosu na deklarirani kapacitet — između 13 500[3] i 15 200 TEU.[4] Razlika između službenih i procijenjenih podataka uzrokovana je praksom kalkulacije kapaciteta kompanije Maersk prema težini, u ovom slučaju od 14 tona po kontejneru, koja može biti ukrcana na brod, što za Emmu Mærsk iznosi 11 000 kontejnera.[5] Druge kompanije kapacitet ukrcaja baziraju na maksimalnom mogućem broju ukrcanih kontejnera, bez obzira na težinu samih kontejnera, koji je uvijek veći u odnosu na Maerskovu metodu izračuna.
Povijest uredi
Brod je izgrađen u Odenseu u Danskoj. Lipnja 2006., za vrijeme izgradnje, zavarivanje je izazvalo požar u nadgrađu,[6] koji se brzo proširio kroz smještaje za posadu i most. Ubrzo je popravljen te je na ceremoniji krštenja 12. kolovoza 2006., nazvan je po pokojnoj supruzi vlasnika i osnivača kompanije Mærska Mc-Kinney Mollera. Na prvo putovanje isplovio je 8. rujna 2006. iz Århusa, sa zaustavljanjima u Göteborgu, Bremerhavenu, Rotterdamu, Algecirasu, i Sueskom kanalu, te dolaskom u Singapur 1. listopada. Na povratak u Europu isplovio je idućeg dana, s pristajanjima u Shenzhenu, Kobeu, Nagoyi, i 10. listopada 2006. u Jokohami. Nakon povratka u Shenzhen, daljni put je vodio preko Hong Konga, kontejnerske luke Tanjung Pelepas, Sueskog kanala, Felixstowea, Rotterdama, Bremerhavena, i Gothenburga do Århusa, gdje je uplovio 11. studenog 2006.[7] Krajem 2006., mediji su izvjestili o prijevozu velikog tovara potrošačke robe iz Kine u Europu, i prevozu otpada iz Europe u Kinu, namjenjenom reciklaži, na povratnom putovanju,[8] što je izazvalo Kinesku upravu za zaštitu okoliša na obećanje da će "pomno pratiti napredak istrage o iskrcavanju britanskog smeća u južnu Kinu", te je dodano da niti jednoj kompaniji u području nije izdana dozvola za uvoz otpada.[9]
Raspored plovidbe uredi
Redovna putovanja uključuju Ningbo, Xiamen, Hong Kong, Yantian, Tanjung Pelepas, Algeciras, Rotterdam, Bremerhaven i Ningbo.
Pogon i trup uredi
Pogonski stroj je Wärtsilä-Sulzer 14RTFLEX96-C, trenutno najveći dizelski motor na svijetu, težak 2300 tona s 109 000 konjskih snaga (82 MW)[10]. Nekoliko je riješenja primjenjeno radi zaštite okoliša, kao skupljač i kogenerator ispusnih plinova koji se usmjeravaju u parni generator, povezan s električnim generatorima radi proizvodnje električne energije. Na taj način stvara se ekvivalent od 12% proizvodnje električne energije glavnog motora. Dio ispusnih plinova koristi se također i za zagrijavanje prostora za posadu.[11] Umjesto biocida koje kao sredstvo protiv balanida (priljepci, eng. barnacles) koristi većina pomorske industrije, korištena je posebna silicijska boja, što osim smanjenja potrošnje goriva radi manjeg otpora štiti i okoliš nekorištenjem toksičnih boja. Također, smatra se da silicijska boja korištena ispod vodene linije radi stvaranja manjeg otpora štedi 1200 tona goriva godišnje. Brod raspolaže s bulb profil pramcem što je standardna značajka svih suvremenih brodova.
Izvori i napomene uredi
- ↑ Najveći ikada izgrađeni brod je supertanker Knock Nevis, koji je povučen iz službe te se koristio kao plutajuće skladište za naftu (Floating storage and offloading unit (FSO). Izrezan je 2010.
- ↑ „Namegiving of newbuilding L 203”. Odense Steel Shipyard. 2006-12-08. Arhivirano iz originala na datum 2007-07-13. Pristupljeno 2013-09-04.
- ↑ Alexander Bakker (2006-09-12). „Big, bigger, biggest”. port of Rotterdam. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 2013-09-04.
- ↑ „Emma Maersk (PDF)”. Arhivirano iz originala na datum 2007-01-04. Pristupljeno 2007-01-04.
- ↑ „Giant Christmas goods ship docks”. BBC News. 2006-11-05.
- ↑ „Emma Maersk Fire”. gCaptain. Arhivirano iz originala na datum 2009-01-26. Pristupljeno 2013-09-04.
- ↑ „Sailing schedule”. Maersk Line. Arhivirano iz originala na datum 2007-06-29. Pristupljeno 2013-09-04.
- ↑ Gaoming Jiang (2007-02-08). „China must say no to imported waste”. Chinadialogue.
- ↑ „SEPA Warns of Crackdown on Foreign Waste Imports”. Chinese State Environmental Protection Administration. 2007-01-25. Arhivirano iz originala na datum 2007-12-20. Pristupljeno 2013-09-04.
- ↑ „Inside The Engine Room Of The Emma Maersk”. gCaptain. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-29. Pristupljeno 2013-09-04.
- ↑ „The world's most powerful Engine enters service”. Wärtsilä Corporation. 2006-09-12.
