Dubrava (Zagreb)

Dubrava je dio grada Zagreba, smješten istočno od Maksimirske šume, a zapadno od Sesveta. Kroz Dubravu prolazi istoimena avenija.

Dubrava s Medvedgrada

Po ustrojstvu grada Zagreba iz 1999. dijeli se na Gornju Dubravu i Donju Dubravu.

Osnovni podaci

Zemljopisni smještaj i položaj, geografske značajke

Dubrava se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada Zagreba.

Donja Dubrava se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada Zagreba, na dodiru s područjem naselja Sesvete. Na sjeveru je ulica Dubrava dijeli od Gornje Dubrave, a na jugu Slavonska avenija od Peščenice – Žitnjak s kojom graniči i na jugozapadu. Na zapadu graniči s područjem Maksimira.

Za razliku od Gornje Dubrave, Donja je gotovo u potpunosti ravničarska i nizinska. Znatan je udio neizgrađenih područja i šuma, pogotovo na južnom dijelu Čulinečke ceste i oko Retkovčine. Na istoku četvrt omeđuje potok Trnava a na zapadu je nadsvođeni Štefanovec. Jugoistočni dio je uglavnom prazan, dok je sjeverni, između Branimirove i Avenije, gusto izgrađena cjelina.

Gornja Dubrava obuhvaća sjeveroistočni dio grada Zagreba i dio naselja gradskog karaktera Sesvete (nekadašnje samostalno naselje Dubec). Smještena je između Donje Dubrave na jugu, Maksimira na zapadu, Podsljemena na sjeverozapadu te Sesveta na sjeveroistoku i istoku.

Većim dijelom površine Gornje Dubrave dominiraju pobrđa i obronci Medvednice, a granica između ravnijeg južnog dijela i brdovitijeg sjevernog čine potok Trnava i Oporovečka cesta. Južni dio je ujedno gušće izgrađen i naseljen i čini jezgru Dubrave, dok sjeverna podsljemenska naselja i istočni dio ( Dubec ) čine periferiju četvrti.

Površina

• Donja Dubrava - 1.082,3 ha (10,823 km²)
• Gornja Dubrava - 40.027,7 ha (40,277 km²)

S ukupnom površinom od 50.1 km² ( Donja i Gornja Dubrava ), Dubrava je peti po površini ( poslije Sesveta, Brezovice, Novog Zagreba i Podsljemena ) zagrebački kvart.

Institucije

• Sveučilište
• Dječje kazalište Dubrava

Nastanak imena

Naselje Dubrava nastaje na prostoru njegova današnjeg šireg središnjeg dijela (sjeverno i južno od ulice Dubrava) koji je bio nenastanjen i obrastao šumom – a kako se hrast nazivalo i dub, odatle kasnijem naselju i ime.

Povijest

Donja Dubrava

U blizini današnje Donje Dubrave, na mjestu današnjeg Šćitarjeva, već je u rimsko doba postojalo naselje, Andautonija. Grad je bio samoupravna gradska jedinica, municipij. Poznati hrvatski državnik i arheolog Ivan Kukuljević Sakcinski je za vrijeme prvih arheoloških iskapanja u Zagrebu 1873. našao na ostatke Andautonije. Tu su nađeni i ostaci tumula te brončano poprsje mladića iz 3. stoljeća. Pri izgradnji Remize u Dubravi su nađeni i ostaci stare rimske ceste, a na mjestu auto-kuće baotić je iskopan grob iz ranog razdoblja Carstva.

U sedmom stoljeću Andautonija propada dolaskom Slavena i kasnije Hrvata.

Do 13. st. Dubrava spada pod vlast Gradeca, a tada se počinju spominjati neka današnja naselja