Društvo za hrvatsku povjesnicu

Društvo za hrvatsku povjesnicu je središnje povijesno društvo u Hrvatskoj. Udruženje svih povjesničara Hrvatske osnovano je 1947. u Zagrebu kao Povijesno društvo Hrvatske i ubrzo je počelo djelovati kao savez udruženja, s podružnicama u Puli i Rijeci. Savez povijesnih društava Hrvatske 1991. mijenja me u Društvo za hrvatsku povjesnicu. Istovremeno je istupio i iz Saveza povijesnih društava, međutim, usprkos preimenovanju i dalje je zadržao karakter saveza jer su u njemu različiti ogranci u lokalnim sredinama uglavnom djelovali samostalno. Društvo je jedno od svojih najplodnijih razdoblja proživjelo od 1988. do 1997. kada je mjesto njegovog predsjednika obnašao Petar Strčić, povjesničar i arhivist, doktor povijesnih znanosti i gostujući profesor na nekoliko visokoobrazovnih institucija. Tokom ovog razdoblja, samostalno ili u suorganizaciji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Maticom hrvatskom, Čakavskim saborom, Hrvatskim državnim arhivom, Društvom hrvatskih književnika i drugim središnjim, regionalnim, gradskim i drugim institucijama i organizacijama, priređeno je čak 60 međunarodnih i domaćih skupova, tj. gotovo po jedan svaka dva mjeseca. Od toga je bilo devet međunarodnih simpozija. Zastupnici i predstavnici društva sudjelovali su i u radu više skupova i sastanaka u zemlji i inozemstvu, poput svjetskog kongresa povjesničara u Madridu i Montrealu, te velikim povijesnim skupovima u Moskvi i Beču. Uz Strčića, istaknuti predsjednici društva bili su Mirjana Gross i Ivan Kampuš, a tu poziciju trenutno obnaša Željko Holjevac. Društvo objavljuje časopise Povijest u nastavi i Historijski zbornik.

Literatura

• Goldstein, Ivo (2006). „Društvo za hrvatsku povjesnicu / Savez povijesnih društava Hrvatske za predsjednikovanja Petra Strčića (1988.-1997.)”. Časopis za povijest Zapadne Hrvatske (Rijeka: Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta) 1 (1): 137-146. ISSN 1846-3223.