Dragoljub Aleksić

Dragoljub Aleksić, (*9. avgust 1910 selo Vina - † 4. novembar 1985 Beograd) akrobata, filmski scenarista, reditelj, producent i glumac.Poznat u jugoslovenskim, evropskim i svetskim okvirima, potekao je iz okoline Knjaževca.

Osnovni biografski podaci uredi

Nakon završene osnovne škole i kovačkog zanata napušta rodno selo, Vinu i odlazi u Beograd gde formira sopstvenu akrobatsku artističku trupu i ubrzo postaje jedna od najslavnijih domaćih ličnosti svog doba. Umro je u Beogradu u domu za stare, na Bežanijskoj kosi, u krajnjem siromaštvu. Od tada do danas, lik Dragoljuba Aleksića predstavlja značajnu tačku interesovanja u umetničkim i teorijskim krugovima Srbije.

U periodu između dva svetska rata Aleksić je nastupao širom čitave Jugoslavije, Evrope, pa i šire. Ispaljivao je ljude iz "topa", jednom prilikom, u Solunu 1939, sa smrtnim ishodom.[1] Tvrdio je da je napravio aparat sa "skoncentrisanim ultravioletnim zracima" koji čini ljude i predmete nevidljivim.[2] U aprilu 1940. izveo je najspektakularniju akrobaciju, leteo je iznad Kalemegdana držeći se zubima za avion[3].

U jeku nemačke okupacije, Dragoljub Aleksić piše scenario, režira, producira i igra glavnu ulogu u prvom srpskom filmu sa snimljenim filmskim dijalogom Nevinost bez zaštite, priču o junaku koji pomaže i spašava od nasilja sirotu, nezaštićenu devojku. U produkciji su mu pomogli saradnici Ivan Mišković, producent i Stevan Živković, snimatelj.

Zbog ovog, u amaterskim uslovima snimljenog filma, Aleksić ima problema sa Nemcima, ali i sa novim vlastima nakon oslobođenja. Nemačka okupaciona vlast ga sumnjiči za podrivanje Trećeg rajha i pobunu protiv okupacione vlasti, jer projekcija njegovog filma izaziva ovacije koje su, po pričama Beograđana onog vremena, nadjačale ton u susednom, nemačkom bioskopu. Komunistička partija ga, nakon završetka Drugog svetskog rata, proglašava kolaboracionistom i izvodi pred sud, zbog sumnje da je filmski materijal, kamere i ostalu tehniku dobio od Nemaca, kao njihov saradnik. U oba procesa koji su vođeni protiv njega Aleksić dobija oslobađajuću presudu.

Film Nevinost bez zaštite je sačuvan samo u fragmentima. Njih, uz komentare samog Aleksića, možete videti u istoimenom filmu Dušana Makavejeva snimljenom 1968. godine. Osim tumačenja glavne uloge u sopstvenom filmu Aleksic igra i u filmu Desant na Drvar Fadila Hadžića (1963.).

Dragoljub Aleksić, odnosno Čovek od čelika, pojavljuje se kao lik u filmu Čarlston za Ognjenku, Uroša Stojanovića (2008). Tamo ga je tumačio Nenad Jezdić.

Filmografija uredi

Humanitarni rad i akrobatske atrakcije uredi

 
Aleksićeva akrobatska atrakcija, Maribor 1958

Osim velike hrabrosti i artističke veštine, ono što Aleksića čini još većim herojem sopstvenog i današnjeg vremena je velika humanost koju je iskazivao tokom svoje karijere, donirajući velika novčana sredstva različitim humanitarnim, sportskim i drugim udruženjima građana. Njegov evropski značaj i slavu potvrđuju brojni dokumenti, zahvalnice, priznanja kao i novinski članci koji veličaju Aleksićev lik i delo.

Javno je izvodio neverovatne poduhvate: savijanje gvozdene šipke, kidanje lanca zubima, hodanje po žici razapetoj između vrhova zgrada, bez zaštitne mreže... Leteo je iznad beogradskog Kalemegdana, ali i ostalih jugoslovenskih i evropskih gradova, držeći se samo zubima za uže ispod trupa aviona u letu. Retki sačuvani filmski snimci svedoče o nesvakidašnjim podvizima ovog jedinstvenog čoveka.

Reference uredi

Vanjske veze uredi