Dok
Dok (od engleskog dock[1] od srednjoengleskog dokke, vjerojatno od srednjoholanskog docke[2]) je ime za bazen između dva lučka gata, mjesto za prihvat brodova, radi iskrcavanja (ukrcavanja) ili popravka brodova.[3][1]
| Dok Dock | |
|---|---|
.jpg) | |
Termin - dok se često koristi kao generičko ime za sve objekte u luci namjenjene pristajanju brodova.[3]
Karakteristike uredi
Dokovi su dijelovi luke omeđeni gatovima i obalom, a grade se od srednjeg vijeka.[4]
Dokovi se obično grade okomito od smjera obalne linije, zato da se umanji djelovanja valova, i što više smanji pomicanje broda, kod ukrcavanja.[4]
Oni se koriste kao mjesta u luci gdje pristaju brodovi, zajedno s molovima (kejevima), gatovima, i plutajućim pontonskim dokovima. Najstariji i najčešći tip pristaništa najvjerojatnije je bio uski nasuti pojas kamenja i zemlje, koji je služio kao barijera od valova i plato za prihvat putnika i tereta. Najveći nedostatak takvih pristaništa je bio plitkost, jer im je obično trebalo jaružati dno da se prodube za prihvat većih brodova.[3]
Dokovi se koriste za brojne namjene, pa ih ima više vrsta; otvoreni, zatvoreni, suhi i pontonski.
Fiksni dokovi se grade od predgotovljenih betonskih elemenata, tucanika i cementa, i oblažu kamenim pločama.[3]Oni se mogu graditi i od drva, ali u tom slučaju se koriste samo za manje brodove, kao kod marina, jer se na njih nemogu montirati teške dizalice ili voziti dostavni kamioni. Pontonski dokovi grade se od čelika.
Plutajući pontonski dokovi, dižu se i spuštaju sa razinom vode, na bokovima imaju tornjeve koji im daju stabilnost. Uz obalu se vežu zglobnim čeličnim pločama.[3] Oni funkcioniraju tako da im se pušta vode u tankove, kad urane - brod može u njih uploviti . Kad se tankovi isprazne, on izroni i podigne brod, voda istekne a brod ostane na suhom.[5]
Suhi dok je zidani bazen s velikim vodonepropusnim vratima. Kada brod uđe u dok, vrata se zatvore i pumpe izbace vodu, pa brod sjedne na pripremljeno postolje i ostane na suhome.[5]
Zatvoreni dokovi imaju ustave ili pomična vrata, koja ih dijele od vanjske vode, i opremljeni su svim sredstvima potrebnim za prekrcaj tereta.[5]
Zatvoreni dokovi se grade po lukama koje imaju velike oscilacije plime i oseke, radi tog da održavaju stalnu razinu vode bez obzira na vanjske promjene. Kod njih ima manje potrebe za čišćenjem taloga, a grade se tamo gdje su amplitude plime i oseke veće od 7 metara.[4]
Povezano uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 Bratoljub Klaić (1978). „Rječnik stranih riječi” (hrvatskosrpski). Nakladni zavod Matice Hrvatske. str. 316. Pristupljeno 31. 01. 2015.
- ↑ „Dock” (engleski). Merriam Webster. Pristupljeno 30. 01. 2014.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 „Dock” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 30. 01. 2015.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 „Osnovni lučko-pomorski objekti” (hrvatski). Pomorski Fakultet Split. Pristupljeno 31. 01. 2014.[mrtav link]
- ↑ 5,0 5,1 5,2 „dok” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 31. 01. 2014.
