Dobretići
|
| ||
| [[Datoteka:{{{karta}}}|163px]] | ||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton/županija | Srednjobosanski | |
| Sjedište | Dobretići | |
| Načelnik | ? | |
| Površina | ? km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
6000 gustoća = ? | |
Općina Dobretići je jedna od najmlađih i najmanjih općina, te ujedno i jedna od najsiromašnijih općina u Bosni i Hercegovini. Administrativno pripada Srednjobosanskom kantonu Federacije BiH.
Geografija uredi
Nalazi se na planini Ranča, u središnjoj Bosni (Srednjobosanska županija), 20-ak kilometara istočno (sjeveroistočno) od Jajca. Općina se prostire na već spomenutoj planini, a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato kao Pougarje, nazvano po rijeci Ugar koja izvire na planini Vlašić (istočno od Dobretića) i protječe uz sjeveroistočni rub obronka Ranče, a to je ujedno i entitetska granica. Pougarje je do rata bilo pod upravom općine Skender-Vakuf, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalila i danas, kao takva i postoji pod nazivom Dobretići.
Istorija uredi
Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu povijest i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića. Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta povijesnim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.
Stanovništvo uredi
Pougarje je do prije rata imalo cca. 6.000 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo stočarstvom.
| Nacionalnost | 1991. |
| Srbi | 3 |
| Muslimani | 3 |
| Hrvati | 315 |
| Jugosloveni | 15 |
| ostali | 0 |
| Ukupno | 336 |
Naseljena mjesta uredi
Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kokalovići, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići.
Uprava uredi
Gospodarstvo uredi
|
Nadaleko poznati "Vlašićki sir" je najpoznatiji proizvod pougarskih stočara, prije rata. Nažalost, danas "Vlašićki sir" proizvode, u izuzetno malim količinama (s obzirom na njegovu kvalitetu i prehrambenu vrijednost), isključivo pojedinci, takoreći za vlastite potrebe, nažalost ne i u komercijalne svrhe.
Slavni ljudi uredi
Stjepan Dobreta, srednjovjekovna "persona", moglo bi se reći utemeljitelj Dobretića ili možda, bolje reći, sela Zapeće, jer, legenda kaže, da se tamo skrivao bježeći pred Turcima, a najveći misterij skriva se u pitanju, "otkud je došao?", dakle "pougarski pionir", mogli bismo reći... Drugi "slavni Pougarac" bijaše, a i danas je, Fra Mrako Dobretić, bosanski biskup, koji dade izgraditi spomenik Stjepanu Dobreti baš u Zapeću...
