Dinastija Komnina
Dinastija Komnen (grč. Κομνηνός, pl. Κομνηνοί), bizantska carska dinastija koja je, s kraćim prekidom, vladala od 1057. do 1185. godine.[1] Jedan ogranak Komnena vladao je u Trapezuntskom Carstvu u razdoblju od 1204. do 1466. godine.[2]
Vladavina dinastije Komnena zadnje je razdoblje političkog i vojnog uspona i procvata Bizantskog Carstva.
Povijest uredi
Prvi poznati pripadnik obitelji Komnen bio je Manuel Erotik Komnen, general cara Bazilija II. (976.-1025.) i otac Izaka I. (1057.-1059.), prvog cara iz dinastije Komnen.[1]
Izak I. uspio je ojačati vojnu snagu Carstva i obraniti državne granice u Europi i u Aziji, ali se upleo u borbu za vlast s patrijarhom Mihajlom Kerularijem zbog čega je na kraju morao odstupiti s prijestolja.[3]
Godine 1081. carem je postao Izakov nećak Aleksije I. s kojim se nastavlja vladavina dinastije Komnena. Za njegove vladavine sustav pronija dobiva vojno značenje, a obrambena sila Bizanta poprima feudalni karakter. To je period prevlasti vojnog plemstva.[4]
Manuel I. (1143.-1180.) pokušao je još jednom ostvariti prevlast nad Balkanom i istočnojadranskom obalom, ali njegov ga uspjeh nije nadživio.
Značajni izdanak dinastije bila je i povjesničarka Ana Komnena, kći cara Aleksija I.[1]
Bizantski carevi iz dinastije Komnen uredi
- Izak I. Komnen (1057.-1059.)
- Aleksije I. Komnen (1081.-1118.)
- Ivan II. Komnen (1118.-1143.)
- Manuel I. Komnen (1143.-1180.)
- Aleksije II. Komnen (1180.-1183.)
- Andronik I. Komnen (1183.-1185.)
Bilješke uredi
Literatura uredi
- Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb, 1995. ISBN 953-0-30709-8
- Opća enciklopedija, sv. IV, JLZ, Zagreb, 1978.
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XI, Zagreb, 2006. ISBN 953-7224-11-2
- Povijest svijeta, drugi dio, Split, 2005. ISBN 953-214-236-3
Vanjske veze uredi
- Britannica Online (en)