Die freudlose Gasse

Die freudlose Gasse (sh. Ulica bez radosti) je njemački crno-bijeli nijemi film snimljen 1925. u režiji Georga Wilhelma Pabsta. Predstavlja adaptaciju istoimenog romana austrijskog književnika Huga Bettauera. Radnja je smještena u Beč godine 1921. u vrijeme kada je Austriju zbog poraza u ratu i raspada carstva mučila hiperinflacija. Protagonistice su dvije žene iz sirotinjske četvrti kojima se kao rješenje njihovih egzistencijalnih problema nudi prostitucija. Iako su producenti u scenariju unijeli određene izmjene te, između ostalog, uveli hepi end koga nema u romanu, Die freudlosse Gasse je nedugo nakon premijere zbog kontroverznog sadržaja postao predmetom cenzure i brojnih kraćenja. Usprkos toga, odmah je postao jedno od najznačajnijih ostvarenja njemačke kinematografije svog doba. Kasniji kritičari su ga označili kao prvo značajnije ostvarenje u Pabstovoj filmografiji, odnosno kao djelo u kome se njemačka kinematografija od dotadašnjeg ekspresionizma okrenula prema novom stilu tzv. Nove stvarnosti. Film se odlikuje i korištenjem paralelnih radnji koje se spajaju u samoj završnici. Široj javnosti je, međutim, danas poznat prije svega kao posljednji značajni film Grete Garbo prije njenog odlaska u Hollywood, odnosno jedini film u kome je Garbo nastupila zajedno sa tadašnjom evropskom filmskom zvijezdom Astom Nielsen.

Die freudlose Gasse
Garbo na promotivnoj fotografiji za film
RežijaGeorg Wilhelm Pabst
ProducentMichail Salkind, Romain Pinès
ScenarioWilly Haas
PredložakDie freudlose Gasse; autor:
Hugo Bettauer
UlogeGreta Garbo
Asta Nielsen
Agnes Esterhazy
Henry Stuart
Robert Garrison
Einar Hanson
MuzikaMax Deutsch[1]
FotografijaGuido Seeber, Curt Oertel, Walter Robert Lach
MontažaMark Sorkin
StudioSofar-Film-Produktion GmbH
Datum(i) premijere
18. 5. 1925 (1925-05-18)
Trajanje148 min.
ZemljaNjemačka Njemačka
Jeziknijemi sa njemačkim međutitlovima

Uloge uredi


Literatura uredi

  • Hugo Bettauer: Die freudlose Gasse. Ein Wiener Roman aus unseren Tagen. Mit einem Nachwort von Murray G. Hall. Ullstein, Frankfurt am Main, Berlin 1988, ISBN 3-548-37147-7.
  • Jan-Christopher Horak: Der Fall Die Freudlose Gasse. Eine Rekonstruktion im Münchner Filmmuseum. In: Ursula von Keitz (Hrsg.): Früher Film und späte Folgen. Marburg 1998, S. 48–65.
  • Christiane Mückenberger Die freudlose Gasse. In Günther Dahlke, Günther Karl (Hrsg.): Deutsche Spielfilme von den Anfängen bis 1933. Ein Filmführer. Henschel Verlag, 2. Auflage, Berlin 1993, S. 115 ff. ISBN 3-89487-009-5
  • Ursula von Keitz: Vorwort. In: Ursula von Keitz (Hrsg.): Früher Film und späte Folgen. Marburg 1998, S. 7–10.
  • Gerald Koll: Pandoras Schätze. Erotikkonzeptionen in den Stummfilmen von G. W. Pabst. München 1998.
  • Michael Pabst: Die freudlose Gasse. In: Wolfgang Jacobsen (Hrsg.): G. W. Pabst. Berlin 1997, S. 137–150.

Reference uredi

  1. Originalna partitura je izgubljena u Madridu, gdje je Deutch podučavao muziku, na početku građanskog rata (v. Primavera Driessen Gruber: Traveltalks in Music. Von Mahlers Liedern eines Fahrenden Gesellen zu Eislers Hollywooder Liederbuch und darüber hinaus. In Johannes F. Evelein (Hg.): Exiles Traveling: Exploring Displacement, Crossing Boundaries in German Exile Arts and Writings 1933–1945 (Amsterdamer Beitrage zur Neueren Germanistik). Amsterdam 2009, S.254)

Vanjske veze uredi