Deveti Maj (Niš)

Za ostale upotrebe, v. Novo Selo (razvrstavanje).

Deveti maj (do početka 1990-ih godina Novo Selo) predgrađe grada Niša. Nalazi se na području gradske opštine Palilula U Nišavskom okrugu. Nalazi se na aluvijalnoj terasi Južne Morave i Nišave, udaljeno oko 6 km zapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 4305 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 3689 stanovnika). Prema popisu iz 2011. u Devetom maju ima 4863 stanovnika.

Deveti maj


Ulaz u naselje

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Nišavski
Grad Niš
Gradska opština Palilula (Niš)
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 4863
Geografija
Koordinate 43°19′17″N 21°48′54″E / 43.3214°N 21.8150°E / 43.3214; 21.8150
Deveti maj na mapi Srbije
Deveti maj
Deveti maj
Deveti maj (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 18250
Pozivni broj 018
Registarska oznaka NI


Koordinate: 43° 19′ 17" SGŠ, 21° 48′ 54" IGD

Istorija uredi

Preistorijski nalazi (neolit) na lokalitetu zvanom Bubanj ukazuju na veoma staru naseljenost. U turskim izvorima starijeg perioda ne nailazi se na pomen Novog Sela, zbog čega se može pretpostaviti da je mlađeg postanka, na šta upućuje i njegov naziv. U turskom popisu iz 1498. godine, međutim, pominje se selo Donji Bubanj sa 41 domom i 5 vodenica, koje je zatim tajanstveno iščezlo (verovatno krajem 17. ili u prvoj polovini 18. veka). Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je naziv Donji Bubanj, a imalo je 40 kuća, 4 udovička domaćinstva, 6 samačka domaćinstva.[1] Istraživanja na lokalitetima Bubanj i KP Dom (grobovi, građevinski materijal) pokazala su da je ovde verovatno bila pozicija Donjeg Bubnja. Današnje naselje 9. maj (Novo Selo) je posebno, mlađe selo, izvan kontinuiteta sa Donjim Bubnjem i možda je postalo od izdvojenog, prekorečnog zaselka Popovca, a možda i nekim posebnim došljačkim zaseljavanjem. Oslobođenje 1878. godine ga je zateklo kao seoce u krčevinama na levoj obali Nišave sa 11 domova i 85 stanovnika, kojim gospodari Mustafa beg iz Niša.

Zahvaljujući dobroj zemlji i još više blizini prokupačkog puta i Niša, Novo Selo je već u međuratnom periodu počelo da privlači doseljenike. Naseljavanje je orijentisano kako prema seoskom naselju, tako i uz drum. Prvi se uz prokupački put, sa njegove severne strane, naselio 1921. godine Cvetan Stefanović, kovač, poreklom iz Aleksandrova. NJegovu prizemnu kuću i radnju otkupio je 1927. godine Jovan Jović, seoski stolar, poreklom iz Vranjske Banje. Dve godine kasnije (1929) na raskrsnici, na mestu današnje samoposluge počela je sa radom ciglana-crepana Milana Jovića i ortaka. Rušenjem njenog poslednjeg ostatka (dimnjaka) i primitivne mehane do nje 1946/47. godine nastala je „širina“, na kojoj će se potkraj osme decenije 20. veka smestiti samousluga, skver i pijaca. Godine 1930. selo ima 41 domaćinstvo i 344 stanovnika. Od 1930. do 1934. godine uz drum su se zaselila i dva mlina (oba su prestala s radom posle 1945. godine). Zahvaljujući njima prostor oko druma dobio je 1935/36. godine električnu struju, dok je seosko naselje ovu dobilo 1942/43. godine. Uspešan start prvih doseljenika i dobra poslovna pozicija na drumu i uz raskrsnicu privukla je i druge pridošlice zanatlije, pa su se do 1940. godine zaselili: 1 kovač (A. Mitrović iz Bubnja), 1 kolar (B. Stošić) i 1 potkivač (D. Stošić), čiju je potkivačnicu Sv. Kostić iz Lalinca 1937. godine prepravio u kafanu.

Posle 1945. godine duž trase puta za Prokuplje i u seoskom naselju počelo je zaseljavanje i drugih zanatlija (zidara, farbara, strugara, mehandžija, pekara, trgovaca, staklara), kao i domaćinstva stražara u KP Domu i radnika pridošlica. U jednom od predratnih mlinova (Nikodija Ignjatovića) uselio se manji fabrički pogon za preradu koža i krzna (posle integracije sa fabrikom „Đuka Dinić1980. godine prestao je sa radom). Počev od 1946/50. godine počela su se, pored drugih, doseljavati i domaćinstva sa Kosova kojih je 1983. godine bilo oko 80. Iza 1960. godine prema podvožnjaku i u starom selu počeli su se naseljavati penzionisani stražari KP Doma. Pored ovih, veliki broj doseljenika je došao iz Toplice, Dobriča, Crne Trave i leskovačkog kraja. Mnogi od njih su radili u inostranstvu, a zarađeni novac su plasirali u izgradnju velikih kuća.

Sledeći gornji proces i kao njegova posledica, došlo je potkraj osme decenije 20. veka do fizičkog spajanja Donjeg Međurova, Čokota i Novog Sela. Tako je krajem osme decenije nastala ovde prigradska konurbacija u kojoj je 1981. godine pulsiralo 1507 domaćinstava i 5805 stanovnika. U ovom procesu izmenila se i ekonomsko-socijalna struktura domaćinstava Novog Sela: godine 1971. bilo je 31 poljoprivredno, 38 mešovitih i 305 nepoljoprivrednih domaćinstava. Nije se, međutim, izmenio spontani (stihijni) i ruralni izgled naselja. Godine 1979. urađen je detaljan urbanistički plan naselja. Zanimljivo je da je nakon ovog čina naseljavanje zastalo, a novi došljaci se radije orijentišu na sela i terene izvan domašaja urbanističkog plana.

Demografija uredi

U naselju Deveti maj živi 3295 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,3 godina (35,8 kod muškaraca i 36,7 kod žena). U naselju ima 1292 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,33.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 607 [2]
1953. 630
1961. 746
1971. 1412
1981. 2976
1991. 3689 3619
2002. 4520 4305
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
4160 96.63%
Romi
  
24 0.55%
Crnogorci
  
18 0.41%
Makedonci
  
11 0.25%
Bugari
  
10 0.23%
Jugosloveni
  
6 0.13%
Hrvati
  
5 0.11%
Ukrajinci
  
1 0.02%
Mađari
  
1 0.02%
nepoznato
  
55 1.27%


Reference uredi

  1. „Istorijski arhiv Niš: „DETALJNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-15. Pristupljeno 2014-08-18. 
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura uredi

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 155-156.

Vanjske veze uredi