Desimir Žižović Buin

Desimir Žižović Buin je bio srpski slikar i strip crtač. Rodio se u Gornjim Branetićima, živeo, radio i umro u Gornjem Milanovcu. Nosio je nadimak „Buin“ kao i njegov otac. Bio je poznat kao boem i šaljivdžija, omiljen u kafanskoj i kulturnoj javnosti Gornjeg Milanovca.

Desimir Žižović

tvorac stripa o Mirku i Slavku
tvorac stripa o Mirku i Slavku

Informacije
Mesto rođenja Gornji Branetići (Kraljevina Jugoslavija Kraljevina Jugoslavija)
Datum smrti 6. 12. 1996. (76 godina)
Mesto smrti Gornji Branetići (Kraljevina Jugoslavija SRJ)
Dela

Osim stripa, bavio se i slikarstvom i vajarstvom. Najpoznatiji je kao autor stripa Mirko i Slavko.

Mladost uredi

Završio četiri razreda osnovne škole u rodnim Gornjim Branetićima. Bio je samouki crtač, slikar, vajar i dizajner. U svom okruženju ostao je upamćen i kao vrstan majstor sedam zanata: kolar, kovač, kaldrmdžija, zidar, stolar, opančar i klesar.[1]

Drugi svetski rat uredi

U vreme Drugog svetskog rata bio je pripadnik kraljevske otadžbinske vojske gde je radio kao ilustrator za listove Mladi Ravnogorac i Ravnogorski borac (list koji je uređivao Dragiša Vasić).

Učestvovao je u NOB-u na strani partizana od 1943.

Po jednoj anegdoti, nakon zarobljavanja prvog tenka od Nemaca (u akciji koju su zajedno izveli partizani i četnici), na tenku je sa jedne strane nacrtao grb kraljevine Jugoslavije, a sa druge zvezdu petokraku. [2]

Stripovi uredi

U početku je bio ilustrator i autor svih stripova u Dečjim novinama iz Gornjeg Milanovca, sve do 1959. U tom periodu Desimir Žižović je nacrtao stripove Kraljević Marko i Musa Kesedžija, po srpskoj epskoj pesmi, Nemušti jezik, Magelan, Rudnička ofanziva, Poslednji osvetnik, Pustolovine pevca Pece, Pijuko Pecin brat i ono što je najvažnije, u 23. broju od 25. novembra 1958. započeo strip Nikad robom iz kojeg će izrasti popularna edicija istog imena, i dva najpopularnija junaka srpskog i jugoslovenskog stripa Mirko i Slavko.[3] Stripovi o Mirku i Slavku, sa svojih 450 epizoda, su prevedeni na sve svetske jezike, čak i na kineski.[1]

Prema jednoj izjavi Desimira Žižovića, Mirko i Slavko su nastali po uzoru na grafike Đorđa Andrejevića - Kuna.[4]

Po uzoru na strip, 1973. je snimljen i film Mirko i Slavko, u režiji Branimira Torija Jankovića.

Ostali radovi uredi

Kao kamenorezac izradio stotine spomen-ploča i spomen-česmi (krajputaši Slobodanu Peneziću Krcunu i Svetoliku Lazareviću). Autor je „Brke” za šljivovicu „Takova”.[5]

Kontroverze uredi

  • Autor stripa o partizanskim kuririma prethodno je radio ilustracije za list Mladi Ravnogorac.
  • Mirko i Slavko su u svakoj epizodi ubijali dosta Nemaca, ali ni u jednoj epizodi nisu ubili nekog četnika.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 Milorad Bošnjak: Kako je srpski Dizni osvajao svet
  2. Ova priča o tenku je objavljena u nekom od brojeva Takovskih novina (bilo bi dobro da neko nađe u kom).
  3. Zdravko Zupan
  4. Slobodan Ivkov
  5. Miladinović 2016

Literatura uredi

Vidi još uredi