Deratizacija je skup postupaka koji se sprovode u cilju uništavanja pacova i drugih glodara kao prenosioca uzročnika određenih zaraznih bolesti (salmoneloze, leptospiroze, tularemija i drugih bolesti).[1][2][3]

Jedna od fizičkim metoda deratizacije

Cilj deratizacije uredi

Glavni cilj deratizacije je smanjiti populaciju mišoliki glodara, koji osim što su prenosnici ili rezervoari zaraznih bolesti, uništavaju i zagađuju velike količine hrane i namirnica (brašno, šećer). U potrazi za hranom sposobni su snažnim sekutićima oštetiti različite prepreke na koje nailaze: vodovodne cevi, električni i telekomunikacione vodove, nameštaj, ambalažu ... i tako izazvati velike materijalne štete.

Samo u zadnjih godina zabeleženi su slučajevi da su pojedini kvartovi ostajali bez struje ili su semafori bili van funkcije radi oštećenja prouzrokovanih pregrizanjem vodova od strane pacova. Zbog sekutića koji stalno rastu i stalno se moraju trošiti na tvrdim materijalima pacovi poszaju za predmetima koji im nisu jestivi niti su im prepreka već na njima jednostavno zadovoljavaju prirodnu potrebu za glodanjem.

Potreba za stalnim preventivnim akcijama i time održavanje njihovog broja na biološkom minimumu je opravdana ako znamo za njihov veliki biološki potencijal. Ženke više puta zagodinu znaju donose na svet 8-20 mladunaca koji brzo rastu i sazrevaju. Smatra se da bi jedna plodna ženka teoretski-ukoliko se uklone svi negativni faktori kroz četiri godine mogla imati 20.000.000 potomaka.

Mere zaštite od glodara uredi

Od štetnog uticaja mišolikih glodara možemo se zaštititi preventivnim i kurativnim merama.

Preventivne mere uredi

Preventivne mere uključuju čitav niz metode za sprečavanje dolazak i reprodukciju glodara u jednom određenom području. Mere prevencije u načelu obuhvataju:

  • kontrolu higijenskih uslove (uklanjanje smeća i drugog otpada),
  • čuvanje i skladištenje hrane u zaštićenim posudama, odvojeno od poda i zida,
  • izgradnju objekata od čvrstih materijala (limenih i betonskih)
  • sprečavanje ulazak glodara u objekte postavljanjem zaštitnih mreža, ređetki i poklopaca na kanalizavcionim i ventilacionim otvorima, jer su to najčešći putevi za ulazak glodara,
  • održavanje higijene u stambenim i industrijskim objektima i okolini, jedna je od osnovnih mera prevencija u borbi protiv reprodukovanja svih štetočina.

Kurativne mere uredi

Ako preventivne mere ne spreče ulazak i smeštaj glodara u čovekov životni prostor, moraju se primeniti kurativne metode. Metode iz ove grupe mogu se podeliti na biološke, fizičke i hemijske

Biološke metode deratizacije uredi

Primena predatora

Za uništavanje glodara koriste se i prirodni neprijatelji (predatori) mačke, psi, mungosi, lisice, ptice grabljivice, sove i druge. Zbog sležene obuke i pripitomljavanja, oni nisu praktični za masovniju upotrebu i retko se koriste u praksi.

Primena sterilizanta

Primena sterilizanata glodara je još uvek u fazi istraživanja i testiranja.

Fizičke i mehaničke metode uredi

Primena mamaca i zamki

Metode iz ove grupe uključuju primenu različitih zamki i klopki za glodare (uz korišćenjem visokonaponske struje, zamrzivača, različitih lepkova itd.). Ovo su najstarije metode za uništavanje glodara. Nedostatak ovih mera je:

  • angažovanje velikog broja radne snage koja je neophodna za njihovo postavljanje i kontrolu, ovi postupci se primenjuju samo na manjim površinama i u objektima.
  • glodari u zamkci često ostanu živi i moraju patiti;
  • samo jedan glodar može pasti u jednu zamku;
  • zamka mora biti ponovo napunjena nakon svakog uhvaćenog glodara;
  • zamka se mora temeljno oprati vrućom vodom i deterdžentom posle svake upotrebe
  • bol i strah nakon upada u zamku kod glodara izaziva obilno mokrenje, a izlučenom mokraćom upozoravaju na opasnost ostale glodare koji masovno beže sa tog mesta.
Primena ultrazvuka

Ljudsko uvo ne može otkriti zvučne talase sa frekvencijom ispod 20 KHz, ali zato glodari mogu registrovati zvuk iznad 60 KHz. Ovo omogućava instaliranje zvučnih uređaja, kao mera žaštite od glodara, jer kontinuirano emituju jak ultrazvuk. Ultrazvuk u velikoj meri uznemirava glodare i oni ne ulaze u tako zaštićenu prostoriju. Do sada se ultrazvuk koristi samo ograničeno, za zaštitu skladišta u kojima stalno ne borave ljudi iz sledećih razloga:

  • ultrazvuk mora biti emitovan kontinuirano; iako ljudski sluh ne otkriva ultrazvuk, njegova produžena upotreba u prisustvu ljudi nije poželjna;
  • glodari ne umiru, već samo napuštaju zvučno mesto i naseljavaju se u susedne zgrade i prostorije;
  • ako se emitovanje zaustavi više od dva dana, ponovo zaposedaju tu prostoriju;
  • ultrazvučne instalacije zahtevaju neprekidno napajanje i tehničku podršku.

Hemijske metode uredi

Hemijske metode za uništavaju glodara podrazumeva upotrebu otrovi (rodenticida). Rodenticidai se najčešće koriste u smeši sa hranom, a postavljaju se na mestima gde se glodari kreću ili hrane (podrumi, skladišta, luke).

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 I., Вашков В. по дезинфекции, дезинсекции и дератизации (1952). Rukovodstvo. M.: Медгиз. 
  2. 2,0 2,1 Дератизация: Санитарно-эпидемиологические требования к проведению дератизации (СП 3.5.3.1129-02) (от 18 июля 2002 г.). 2003. str. 32. ISBN 978-5-93630-289-3. 
  3. 3,0 3,1 M., Земенко А. полевые грызуны Узбекистана и меры борьбы с ними (1950). Vrednыe. Taškent: Госиздат УзССР. 

Spoljašnje veze uredi