Danko Plevnik (Karlovac, 12. ožujka 1951.), publicist, novinar, književni kritičar, esejist, legolog, geopolitolog, politički analitičar. Djed mu je bio Ivan Dobravec Plevnik (1873.-1959.), novinar i književnik, jedan od osnivača Hrvatskog novinarskog društva 1910., slovenskog podrijetla; prema Veri Kržišnik Bukić, Danko Plevnik spada i među znamenite Slovence.

Životopis uredi

Danko Plevnik završio je osnovnu školu u OŠ “Dragojla Jarnević” u Karlovcu 1965. gdje i maturira u Gimnaziji “Dr. Ivan Ribar” 1969. Jugoslavenske jezike i književnost i filozofiju diplomirao je 1976. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je informacijske znanosti na Sveučilištu u Zagrebu 1979., gdje je 1986. postao i prvi doktor informacijskih znanosti u Hrvatskoj.

S pisanjem započinje kao maturant, javivši se s dvije crtice u „Svjetlu“ MH Karlovac pod uredništvom Stjepana Mihalića u kojem surađuje u kontinutetu od četiri desetljeća. Godine 1971. piše dramu “Hajdemo biti vječni”, a u “Teci” 1973. objavljuje “Haiku priču”. Zbog druženja s Ivanom Zvonimirom Čičkom, s kojim je bio na studiju filozofije, za vrijeme služenja vojnog kadrovskog roka (1974.-1975.) proglašen je hrvatskim nacionalistom i završava u kaznenom puku u Gospiću.

Radno iskustvo započinje radeći na zamjeni kao profesor hrvatskoga jezika na Šumarskoj školi (1975.). Od 1976. zaposlen u Studijskom odjelu karlovačke Gradske knjižnice “I. G. Kovačić”, gdje se ističe izradom rekomandiranog kataloga i vođenjem “Tribine četvrtkom”. Stručni ispit iz bibliotekarstva polaže 1977. Novinarstvom se počinje baviti pišući za Večernji list (1977.), javljajući se istovremeno i recenzijama knjiga u listu “Jugoturbina” u rubrici “S polica bibliobusa”. Nakon otkazivanje suradnje u tom listu zbog “podrivanja sustava” Plevnik šalje svoj neobjavljeni tekst u “Komunist” glavnom uredniku Mirku Mihaljeviću, koji ga 1984. zapošljava u tom listu, gdje radi kao novinar i urednik kulture, ostvaruje intervjue s istaknutim svjetskim intelektualcima (Habermas, Appel), objavljuje književne kritike, pri čemu najviše polemike izaziva ona o Čuićevom romanu “Orden” (1982.). Nakon otkaza u “Komunistu” (1990.) zapošljava se kao kolumnist u Novom listu (1990.-1991.), gdje mu nakon jedne godine jednostrano raskidaju ugovor, pa odlazi u Slobodnu Dalmaciju u kojoj radi kao kolumnist. Napisao je i objavio stotine književnih kritika, rasutih u domaćoj i inozemnoj periodici.

Širokoj javnosti Danko Plevnik postao je poznat kao gost-kolumnist u zagrebačkom tjedniku Danas i ljubljanskom dnevniku “Delo”. Pisao je za mnoge novine i tjednike u regiji: “Oko”, “Oslobođenje”, Borba, “Nin”, “Ljiljan”, “Pan Bošnjak” (Novi Pazar), “Monitor”, “Mladina”, “Republika” (Ljubljana), “Primorske novice” (Kopar), Novi list, Vjesnik, Glas Istre, Nedjeljna Dalmacija, “DAN”, “Karlovački tjednik”, “Kupa”, “Panorama”, “Hrvatska danas”, “Novi Danas”, Pečat, “Europski magazin”, Vijenac, “Matica”, “Filozofska istraživanja”, “Jurina i Franina”, “Novosti”, za europske i azijske novine: Frankfurter Rundschau, “Wiener Zeitung”, “Il Piccolo”, “Courrier internationale”, “Styx” te “The Hindustan Times” u kojem je imao kolumnu “Zagreb Diary” (2006.-2007.), književne časopise “Pitanja”, “Republika” i Književna republika, stručne časopise “Medium Magazin”, “Journal of Reading”, “Information Design Journal”, “Informatika“, “Informatologia”, “Teorija in Praksa”, “Politička misao”, “Sveske”. Nekoliko mu je knjiga prevedeno na engleski.

Danko Plevnik skovao je pojam znanosti o čitanju – legologija i njezin je zagovornik u svijetu; u tom smislu poznat je njegov citat “Čitanje je oblik obraćenja, molitva za suvisliji identitet.” (Danko Plevnik, “Fortuna čitanja”, Osijek, 2006. str. 88). Cijenjen je i kao geopolitički analitičar; predavao je na postdiplomskom studiju diplomacije na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu. Tu tematiku publicira i u sarajevskom dvojezičnom časopisu “Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Evropi”, koji izdaje Atlantska inicijativa.

Plevnik je nekoliko puta bio gost američke vlade (International Visitor Programe), zatim Japana, Kine, Švedske i drugih zemalja. Počasni je član washingtonskog National Press Cluba (1996.), član Izvršnog odbora Association of European Journalists (1999.-2001.) i njegove Arbitražne komisije (2002.-2004.), International Federation of Journalists, Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva (2001.-2003.), koordinator South East Europe Media Organisation za Hrvatsku - afilijacije IPI-ja, član Časnog suda Hrvatske sekcije Association of European Journalists (HUEN), International Communications Forum, International Reading Association (1977.), član je Hrvatskog filozofskog društva, jedan je od osnivača Hrvatskog čitateljskog društva (1991.), zajedno s akademikom Nedžadom Ibrišimovićem osnivač je Legološkog udruženja (2011.), član Središnjeg odbora Europskog pokreta Hrvatska (2001.-2003.), član Nadzornog odbora i jedan od osnivača Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva (1993.), uz don Ivana Grubišića, Mirjanu Nazor i dr. osnivač je Građanskog etičkog foruma, član International Forum Bosnia, jedan od osnivača Geoekonomskog foruma, član Hrvatske akademske udruge, Hrvatske akademske udruge za društvene i humanističke znanosti, Hrvatske udruge za međunarodne studije, Hrvatskog pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu te Atlantskog vijeća Hrvatske. U Upisniku znanstvenika Ministarstva znanosti RH 1989. vodi se kao znanstveni suradnik u području informacijskih znanosti (tridesetak stručnih i znanstvenih članaka). Od 1999. uvrštava se u glasoviti Marquisov biografski leksikon Who’s Who in the World.

Danko Plevnik tri puta je pratio američke predsjedničke izbore: 1992., 1996. i 2008. Bio je među rijetkim političkim analitičarima koji je 1992. predvidio pobjedu Billa Clintona. To je govorio od travnja 1992. kada je bio u Clintonovu izbornom stožeru u Little Rocku (Arkanzas) do pred same izbore kada je to ponovio u studenome u Washingtonu. Njegova izjava o Clintonu kao “novom Kenedyju” izišla je 5. studenog 1992. na naslovnoj stranici “The Boston Globea”. U svibnju 1996. bio je na Salzburg Seminaru na 336 sesiji na kojoj se raspravljalo o Američkom predsjedničkom izbornom procesu, gdje se upoznao s Karlom Roveom, najvažnijim savjetnikom predsjednika Georga Busha i predsjednika George W. Busha, s kojim je ostao u korespodenciji kao “jedini novinar na svijetu kojega Karl Rove simpatizira”, jer je općepoznat negativni stav Bushevih i Roveov prema novinarima. Rovea se smatra jednim od najboljih izbornih stratega, budući da je dvaput dobio izbore za Georgea W. Busha i bio njegov “mozak”. Plevnik je prognozirao i pobjedu Obame još 2005. kada je prvi u Hrvatskoj pisao o njemu i Hillary Clinton kao novim ikonama američkih Demokrata.

Pišući o Danku Plevniku, istaknuti povjesničar Miroslav Bertoša (Sveučilište “Jurja Dobrile” u Puli) kaže da on “nesumnjivo pripada onoj eliti europskog i svjetskog žurnalizma čije procjene daleko nadvisuju razinu novinskog izvješćivanja i informiranja”; Damir Grubiša (Sveučilište u Zagrebu) veli da je Danko Plevnik “na području međunarodnih odnosa ono što je Sokrat bio na području filozofije”. Reneo Lukic (Sveučilište Laval, Kanada) ističe da “svojom kvalitetom kolumne Danka Plevnika stoje uz bok tekstovima kolumnista New York Timesa (Thomas Friedman), Washington Posta (Jim Hoagland) i Le Monda (André Fontaine). Igor Mandić (“Vjesnik”, Zagreb), pak, piše: “Koliko je Džebin VUS bio i ostao ‘svojevrsni fenomen u povijesti hrvatskog novinstva’, toliko su ‘kolumne’ g. Danka Plevnika (r. 1951. g.) na svoj način izuzetak (rijetkost, iznimka iliti doslovno fenomen) u suvremenoj hrvatskoj tekstualnosti”.

Bibliografija uredi

  • “Informacija je komunikacija”, CDD SSOH, Zagreb, 1986.
  • “Ka civilizaciji pokretnog teksta”, Komunist, Zagreb - “Ognjen Prica”, Karlovac, 1988. YU ISBN 86-7443-011-5 Uneseni ISBN nije važeći.
  • “Hrvatski obrat”, Durieux, Zagreb, 1993. ISBN 953-188-000-X
  • “Smisao Bosne”, Jesenski i Turk, Zagreb, 1997. ISBN 953-6483-04-1
  • “Slovenci na Hrvaškem”, Zveza svobodnih sindikatov Slovenije, Črnomelj-Metlika,1998.
  • “Novi NATO ili stara geopolitika”, Impressum, Karlovac, 1999. ISBN 953-96158-3-6
  • “Europa gledana s Balkana” (s Eduardom Čalićem), C.A.S.H., Pula, 2000. ISBN 953-6250-30-6
  • “Njihov obračun sa mnom”, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2000. ISBN 953-6829-01-0
  • “Kaos hegemonije – koercitivna diplomacija međudržavnih i naddržavnih odnosa”, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2001. ISBN 953-6829-08-8
  • “Rat i mir za Hrvatsku”, NZMH, Zagreb, 2002. ISBN 953-185-064-X
  • “Praksa etičkog novinarstva”, Masmedia, Zagreb, 2003. ISBN 953-157-435-9
  • “The Practice of ethical Journalism”, HUEN, Dubrovnik, 2004. ISBN 953-99781-0-6
  • “Jedina All-Star streetball utakmica u povijesti NBA” (s J. Kosijerom), Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2005. ISBN 953-6829-29-0
  • “The only All-Star Streetball game in NBA history”, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2005.ISBN 953-6829-30-4
  • “Pravo na vlastiti smisao”, Prometej, Zagreb, 2006. ISBN 953-6460-56-4
  • “Fortuna čitanja, Hrvatsko čitateljsko društvo, Osijek, 2006. ISBN 953-97433-2-X
  • “The Fortune of Reading”, Croatian Reading Association, Osijek, 2009. ISBN 953-97433-2-X
  • “Moja povijest Karlovca”, Studentski centar Karlovac, Karlovac, 2009. ISBN 978-953-55789-0-1
  • “Još samo ludi znaju tko su”, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009. ISBN 978-9958-688-49-2
  • “Tko je vaš najbolji čitalac?”, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2010. ISBN 978-953-6829-91-0
  • “Hijerarhija međuovisnosti: kopni li primat Zapada nad idejom boljeg svijeta”, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, Karlovac, 2011. ISBN 978-953-6829-98-9
  • “Tolle lege: za slobodu čitanja”, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zagreb, 2012. ISBN 978-953-500-115-7

Zbornici radova uredi

  • Razgovori s Vanjom Sutlićem, IRIDA, Zagreb, 1999. ISBN 953-96866-8-7
  • European Security into 21st century: challenges of south east Europe, Croatian Center of Strategic Studies, Zagreb, 1999. ISBN 953-6630-02 Uneseni ISBN nije važeći.
  • Dnevnici Radija “Slobodna Evropa” 1944-2000, Međugorje: Obzor, 2001. ISBN 9958-651-07-6
  • Razgovor o govoru mržnje, Centar za istraživanje tranzicije i civilnog društva i Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Zagreb, 2001. ISBN 953-96462-4-3 (Centar) ISBN 953-6991-00-4 (HHO)
  • Od Hitlera do Bin Ladena, C.A.S.H., Pula, 2002. ISBN 953-6250-42-X
  • Budućnost je počela/The Future has begun, Svjetlost, Sarajevo, 2002. ISBN 9958-10-454-7
  • Evropska unija i Bosna i Hercegovina: između upravljanja krizom i izgradnje države, Sarajevo, Fondacija Heinrich Böll, 2005. ISBN 9958-9889-0-9
  • Šezdesete/The Sixties, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7067-42-7
  • Sedamdesete, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2010. ISBN 978-953-7067-83-0
  • Media values, Leicester, Troubador Publishing Ltd, UK, 2010. ISBN 978-184876-510-8

Nagrade i priznanja uredi

  • Novinar godine Slobodne Dalmacije za 1991.
  • Novinar godine Hrvatskog novinarskog društva za 1991./1992.
  • Priznanje Srpskog kulturnog društva Prosvjeta iz Zagreba za 1999.
  • Priznanje Zveze Svobodnih Sindikatov Slovenije za 1999.
  • Javno priznanje Karlovačke županije za 2001.
  • Nagrada “Dr. Erhard Busek” za 2006.
  • Priznanje Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske za 2011.

Odabrana literatura o Plevniku uredi

  • B. Birjukov, T. Panfilova: “Informacija eto komunikacija“, Novye knigi za rubežom, Moskva, No 9, 1987. ISSN 0130 77665
  • D. Hudelist, “Novinari pod šljemom”, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1992. ISBN 86-343-0662-3
  • M. Thompson, “Forging War”, Article 19, London, 1994. ISBN 1-870798-22-8
  • G. Miglia, “L’Istria una quercia”, Edizioni Circolo di cultura “Istria”, Trieste, 1994.
  • Aldo Kliman: Danko Plevnik “Hrvatski obrat” (Durieux, Zagreb, 1993.), Jurina i Franina, istarska zavičajna revija, proljeće 1994, br. 56, str. 86. (također u zasebnim izdanjima na slovenskom, talijanskom i njemačkom jeziku: “Hrvaški obrat”, Jurina i Franina, istrska domoznanska revija, pomlad 1994, zvezek 56, str. 86; “La svolta croata”, Jurina i Franina, rivista di varia cultura istriana, primavera 1994, n. 56, p. 86. i “Kroatische wende”, Jurina i Franina, Istrische Zeitschrift für Haus und Familie, Frülihng 1994, Heft 56, 86.)
  • M. K. Sabolić, “Njihov obračun s Plevnikom”, Slobodna Dalmacija, 23.VI.2000.
  • Velimir Visković, “Igre na rubu mogućega”, Vijenac, 2000, 165
  • Petar Požar: Leksikon povijesti novinstva i publicistike. Split, 2001. ISBN 953-98046-3-9
  • Slobodan Šnajder, “Pitanje svih pitanja”, Novi list, 24.I.2006.
  • Vera Kržišnik-Bukić, “Znameniti Slovenci na Hrvaškem skozi zgodovino”, Migracijske i etničke teme, Zagreb, 2006.
  • S. Malović, “Osnove novinarstva”, Giolden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-212-230-3
  • B. Novak, “Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću”, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-212-230-3
  • “Karlovački leksikon”, Školska knjiga, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-0-61477-2
  • Vinko Brešić: “Kritike”, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-278-030-7
  • John Ashbrook, Buying and Selling the Istrian Goat: Istrian Regionalism, Croatian Nationalism, and EU Enlargement. Bruxelles, P.I.E. Peter Lang, 2008. ISBN 978-90-5201-391-6
  • “Hrvatska književna enciklopedija”, sv. 3., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2011. ISBN 978-953-268-019-5
  • Izložba Slovenci v Zagrebu: Zagrebčani slovenskih korenin. Univerzitetna knjižnica Maribor 9.XI. -12.XII. 2011.
  • Silvin Jerman: “Slovenci Karlovcu, Karlovac Slovencem”. Karlovac, 2012. ISBN 978-953-7852-01-6