Daniel Ozmo (Olovo, 14. 3. 1912Koncentracijski logor Jasenovac, 5. 9. 1942), jugoslavenski umjetnik i učesnik Narodnooslobodilačke borbe ubijen u logoru Jasenovac tokom Holokausta.

Daniel Ozmo
Daniel Ozmo
Rođenje (1912-03-14)14. 3. 1912.
Olovo, Austro-Ugarska Monarhija
Smrt 5. 9. 1942. (dob: 30)
Koncentracijski logor Jasenovac
Nacionalnost Jugoslaven
Bista u Sarajevu

Biografija uredi

Daniel Ozmo je rođen u siromašnoj jevrejskoj porodici u Olovu. Djetinjstvo i mladost je proveo u Sarajevu.[1][2] Završio je Umjetničku školu u Beogradu. Naprednom pokretu je pristupio u vreme studija. Zajedno sa Emerikom Blumom učestvovao je u formiranju naprednog udruženja "Collegium Artistucum" i bio je jedan od protagonista angažovane umjetnosti u Sarajevu. Godine 1939 primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). U drugoj polovini 1941 priključio se NOVJ-u. Na putu za Romaniju, radi uključivanja u partizanski odred, bio je uhvaćen od ustaša i odveden u logor u Jasenovcu gde je ubijen 1942 godine. Posle rata u Sarajevu je podignuta njegova bista.[3]

Njegov opus je većim djelom nestao ili je uništen, sačuvano je svega par ulja i nekoliko akvarela, po kojima se da zaključiti da je slikao u tragu poetskog realizma. Radio je i skulpturu. Od kada je diplomirao 1934 do hapšenja 1941 i stradanja ukoncentracijskom logoru Jasenovac 1942 godine, Daniel Ozmo se bavio skulpturom, crtežom, slikarstvom i grafikom, koja je postala glavna preokupacija u drugoj polovini njegovog kratkog stvaralačkog vijeka.[1]

Djela uredi

  • Autoportret (linorez)
  • Noćni život
  • Mapa grafika iz Bosanskih šuma, 1939
  • Povratak
  • Zatočenik ustaškog logora Jasenovca (crtež olovkom)
  • Pogled iz Jasenovca (akvarel)

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo La Benevolencija: Daniel Ozmo. Jevrejska općina Bosne i Hercegovine (27. 1. 2008). Preuzeto 25. 2. 2014
  2. Osman Zukić (7. 1. 2011). Je li toliko važno kako nam se škola zove?. Radio Sarajevo. Preuzeto 25. 2. 2014
  3. Jaša Romano, 1980, str. 451

Literatura uredi

  Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  • Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata, Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.

Vanjski linkovi uredi