Cestica
Cestica je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Smještena je u Varaždinskoj županiji. Općinska uprava smještena je u naselju Cestica.
| Cestica | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Mirko Korotaj |
| Županija | Varaždinska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 5.678 |
| Geografija | |
| Koordinate | 46°22′N 16°07′E / 46.37°N 16.12°E |
| Površina | 46 km² |
  Cestica Cestica (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 42208 Cestica |
Koordinate: 46° 22′ 12" SGŠ, 16° 07′ 12" IGD
Zemljopis uredi
Općina Cestica smjestila se na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, jednim svojim dijelom na vinorodnim brežuljcima, a drugim u plodnoj nizini rijeke Drave. Prostire se na 46 km2.
Općina se sastoji od naselja: Babinec, Brezje Dravsko, Cestica, Dubrava Križovljanska, Falinić Breg, Gornje Vratno, Jarki, Kolarovec, Križanče, Križovljan Radovečki, Mali Lovrečan, Malo Gradišće, Natkrižovljan, Otok Virje, Radovec, Radovec Polje, Selci Križovljanski, Veliki Lovrečan, Virje Križovljansko, Vratno Otok.
Općina Cestica graniči sa općinama Petrijanec, Vinica i Donja Voća, te svojim velikim dijelom sa Republikom Slovenijom.
Na području općine se nalazi i dio Ormoškog jezera koje je akumulacija HE Varaždin.
Stanovništvo uredi
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cestica imala je 5.678 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:
- Babinec - 428
- Brezje Dravsko - 231
- Cestica - 491
- Dubrava Križovljanska - 297
- Falinić Breg - 106
- Gornje Vratno - 1.132
- Jarki - 148
- Kolarovec - 278
- Križanče - 150
- Križovljan Radovečki - 319
- Mali Lovrečan - 67
- Malo Gradišće - 105
- Natkrižovljan - 313
- Otok Virje - 261
- Radovec - 315
- Radovec Polje - 157
- Selci Križovljanski - 174
- Veliki Lovrečan - 372
- Virje Križovljansko - 262
- Vratno Otok - 72
Nacionalni sastav, 2001. uredi
Uprava uredi
Općinsku upravu čini peteročlano općinsko poglavarstvo na čelu s općinskim načelnikom Mirkom Korotajem. Predstavničko tijelo općine je općinsko vijeće koje ime 15 članova. Većinu u Općini ima Hrvatska narodna stranka.
Povijest uredi
Nekad je tim krajem prolazila stara rimska prometnica Ptuj - Osijek. Na njenom ulasku u Hrvatsku, najstariji zemljovidi bilježe antičko naselje Ramista. Zbog skele kojom se moglo preći Dravu u turska vremena, mjesto se zvalo Brod, a danas je tamo međunarodni granični prijelaz Dubrava Križovljanska. Na temelju arheoloških nalaza, povjesničar A. B. Krčelić, nedaleko mjesto Babinec poistovjećuje s bivšim panonskim Anicijem. Na kamenom stupu Trpećeg Isusa iz 1658. godine urezan je i naziv Babnik.
