Centralnosibirska visoravan
Centralnosibirska visoravan (ruski: Среднесибирское плоскогорье) je visoravan na sjeveru centralnog Sibira.[1]
Centralnosibirska visoravan
Среднесибирское плоскогорье | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 68°0′N 95°0′E / 68.000°N 95.000°E | |
| Država |  Rusija
|
| Regija | Sibir |
| Površina | |
| - Ukupna | 1,500.000[1] |
| Karta | |
  Centralnosibirska visoravan Položaj Centralnosibirske visoravni u Rusiji | |
Geografija uredi
Centralnosibirska visoravan ima površinu od 1,500.000 km², to je otprilike trećina Sibira koja se prostire po Irkutskoj oblasti, Krasnojarskom kraju i Jakutskoj.[1] Granica Centralnosibirske visoravni na zapadu je rijeka Jenisej, sa istoka je to Lena, na sjeveru je to Sjevernosibirska nizina, a sa juga su to Sajanske planine i Bajkalske planine.
Geološki je to jedan od najstarijih dijelova planeta, koji leži na kratonu Sibir, prekrivenom morskim talozima, sa dijelovima novijih stijena.[1] To je kraj prosječne visine od 500 do 700 metara, uz nešto iznimaka kao što je to Visoravan Putorana (1700), Jenisejski greben i još par uzvišenja. Najveća rijeka na visoravni je Donja Tunguska.[1] Vrlo je rijetko naseljen, u njemu prevladava tundra na sjeveru, i travnata stepa na jugu, uz pojase četinarskih šuma.
Klima je kontinentalna s kratkim i toplim ljetima te dugim i vrlo hladnim zimama. Kraj je bogat rudama, Tunguski kraj poznat je po ugljenu, a ima i rudnika željeza, zlata, platine, dijamanata i prirodnog plina.