Buržoazija (francuski: bourgeoisie) je izraz koji je u prošlosti i danas, ovisno o historijskom periodu i ideološkoj osnovi, označavao različite društvene grupe, odnosno klase.

Ovaj članak je dio serije:
Marksizam
Sociologija i antropologija
Otuđenje
Buržoazija
Klasna svijest
Komunizam
Kulturalna hegemonija
Izrabljivanje
Ideologija
Proletarijat
Ekonomija
Marksistička politička ekonomija
Radna snaga
Zakon vrijednosti
Sredstva proizvodnje
Način proizvodnje
Proizvodne snage
Višak rada
Višak vrijednosti
Naknada za rad
Historija
Kapitalistička proizvodnja
Klasna borba
Diktatura proleterijata
Izvorna akumulacija
Proleterska revolucija
Proleterska internacionala
Svjetska revolucija
Filozofija
Marksistička filozofija
Historijski materijalizam
Dijalektički materijalizam
Socijalizam
Analitički marksizam
Autonomni pokreti
Feministički marksizam
Humanistički marksizam
Strukturalni marksizam
Zapadnjački marksizam
Istaknuti marksisti
Karl Marx
Friedrich Engels
Karl Kautsky
Vladimir Lenjin
Lav Trocki
Josif Staljin
Rosa Luxemburg
Mao Ce tung
Georg Lukács
Antonio Gramsci
Karl Korsch
Frankfurtska škola
Louis Althusser
Paul Lafargue
Kritike
Kritika marksizma
Za ostale upotrebe, v. Buržoazija (razvrstavanje).

U najširem i najstarijem smislu izraz buržoazija je opisivao građanstvo, odnosno građansku klasu u feudalnim, a kasnije i kapitalističkim društvima. U tu grupu su se uključivali svi stanovnici srednjovjekovnih gradova koji nisu pripadali feudalnom plemstvu, ali su pak uživali slobodu i druge privilegije kojih su bili lišeni kmetovi.

Kasnije se, s razvojem urbanizacije, industrijske revolucije i kapitalizma građanstvo počelo diferencirati na vlastite klase različitog materijalnog statusa, a samim time i različitih političkih i drugih interesa. Izraz buržoazija je dobio uže značenje, odnosno počeo se odnositi na imućnije i utjecajnije predstavnike građanstva, uglavnom trgovce, veleobrtnike i vlasnike prvih industrijskih manufaktura.

Buržoazija se u feudalnim društvima smatrala srednjom klasom, ali je s vremenom njen ekonomski položaj ojačao na račun zemljoposjedničkog plemstva da bi ga s vremenom formalnopravno zamijenila, odnosno s njim se stopila kao nova vladajuća klasa. Tada je pojam buržoazije preuzeo marksizam koji je u buržoaziji suprostavio radničku klasu, odnosno proletarijat kao novu potlačenu klasu.

Marksizam je u buržoaziji kao vladajućoj klasi kapitalizma vidio izvor svih društvenih problema, te sebi zacrtao cilj da je ukloni kroz klasnu borbu i uvođenje diktature proletarijata u socijalizmu. Zbog svega toga je izraz buržoazija i buržuj u mnogim državama dobio pejorativno značenje, a i nakon nestanka komunizma u svakodnevnom govoru postao sinonim za sebičnost, bezdušnost i sirovi materijalizam.

U nekim drugim državama buržoazija je također dobila pejorativno značenje, ali više vezan uz nekadašnji status buržoazije kao srednje klase. Izraz buržoazija tamo označava osobe kojima nedostaje sofisticiranost bogatih, ali i autentičnost siromašnih slojeva, odnosno sličan je izrazu malograđanština.

Vanjske veze uredi


 Socijalna stratifikacija : Društvena klasa p  r  u 
Buržoazija Viša klasa Vladajuća klasa Plemstvo Bijeli okovratnik
Malograđanstvo Viša srednja klasa Kreativna klasa Džentrija Plavi okovratnik
Proletarijat Srednja klasa Radnička klasa Nouveau riche/Parvenu/Skorojevići Ružičasti ovratnik
Lumpenproletarijat Niža srednja klasa Niža klasa Klasa starog novca Zlatni okovratnik
Seljak/Kmet Robovska klasa Potlačena klasa Besklasnost