Brazda je jedan od oblika reljefa, i smatra se najmanjim početnim oblikom linearne denudacije. Može se pojaviti pri svim nagibima i na raznim geološkim podlogama.

Brazde su generalno tragovi malih vodenih mlazeva, dužine do 10 metara, dubine 3,5 cm a širine do 5 cm. Jako su nepostojane i uništavaju ih novi vodeni mlazevi, ili prelaze u razvijeniji oblik denudacije - procjepe (procepe) i proloke. Suzbijaju se zatravljivanjem ili agrotehničkom obradom.

Podmorska brazda je po međunarodnoj terminologiji morskog dna pukotina ili rascjep (rascep) koji prodire u kontinentalni ili ostrvski šelf okomito na pravac obalske linije.

U pomorstvu se brazdom zovu i tragovi koje objekti ostavljaju pri kretanju površinom vode.

U poljoprivredi brazda je usečena linija u zemljištu kada se ono obradi plugom radi sađenja biljnih kultura.

Literatura uredi