Bokeljska mornarica

Bokeljska mornarica je naziv za pomorsku bratovštinu, odnosno udruženje bokokotorskih pomoraca službeno osnovano 1859. koje porijeklo vuče iz istoimenog srednjovjekovnog ceha pomoraca osnovanog sredinom 15. vijeka u današnjem Kotoru. Prema tradiciji, korijeni te organizacije potiču od 809. godine.[1]

Za razliku od starog udruženja, koje je 1811. ukinula Napoleonova francuska vlast, nova Bokeljska mornarica se bavi isključivo održavanjem kulturne tradicije bokeljskih pomoraca.[2]

Bokeljska mornarica

Nematerijalna svjetska baština
Bokeljska mornarica
 Crna Gora
Regija: Evropa i Azija
Godina upisa: 2021.
ID: 01727
Ugroženost:
Poveznica: UNESCO

Nematerijalna svjetska baština uredi

Bokeljska mornarica upisana je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovječanstva kao prvi element nematerijalnog kulturnog nasleđa Crne Gore.[3] Sastavljena od zajednice pomoraca sa vojnim, ekonomskim, obrazovnim i humanitarnim funkcijama, Bokeljska mornarica je dva vijeka imala memorijalnu ulogu, čuvajući i promovirajući pomorsku istoriju i tradiciju. Članstvo je dobrovoljno i otvoreno za muškarce, žene i djecu svih uzrasta.

Organizacija je utemeljena na poštovanju ljudskih prava i vjerske, nacionalne i kulturne raznolikosti. Tokom formalnih proslava, članovi nose šarene tradicionalne uniforme, nose istorijsko oružje i izvode tradicionalno kolo.

Bokeljska mornarica je okosnica godišnjih svečanosti Svetog Trifuna, koje se održavaju od 13. januara do 3. februara i uključuju procesiju i niz rituala u katedrali. Vanjska svečanost počinje tradicionalnim kolom Bokeljske mornarice, a nakon toga slijedi procesija koja nosi mošti svetog Trifuna glavnim gradskim trgovima i ulicama. Hiljade gledalaca prisustvuju procesijama u istorijskom centru i posmatraju svečane događaje. Stotine žena, muškaraca i djece također učestvuju u pripremama aktivnosti.

Odluku o upisu doneo je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 3. decembra u Rabatu, u Maroku, na osnovu nominacije Ministarstva kulture Crne Gore iz 2021. godine.[4]

Izvori uredi

Vanjske veze uredi