Bitka kod Verduna (1792)

Bitka kod Verduna, također poznata i kao opsada Verduna, odigrala se za vrijeme Rata Prve koalicije od 29. augusta do 2. septembra 1792. godine, kada su njemačke snage kontrarevolucionarne Prve koalicije pod vodstvom vojvode od Brunswicka zauzele francuski grad Verdun prilikom invazije kojom se nastojala ugušiti Francuska revolucija.

Bitka kod Verduna (1792)
Deo Rata Prve koalicije (Francuskih revolucionarnih ratova)
Vrijeme:29. august – 2. septembar 1792
Mjesto:Verdun, Francuska
Rezultat: pruska pobjeda
Sukobljene strane
 Kraljevina Francuska  Kraljevina Pruska
Komandanti i vođe
Pukovnik Beaurepaire  Karl II, vojvoda od Brunswick-Wolfenbüttela
Snaga
3500–4000 ljudi 60.000, 40 topova
Žrtve i gubici
2.500 8.000

Do bitke je došlo nekoliko mjeseci nakon što je revolucionarna Francuska bila objavila rat Austrijancima i nakon što je neslavno propao francuski pokušaj da se zauzme tada austrijska Belgija. U međuvremenu se Austrijancima priključila Pruska, kao i niz drugih njemačkih država, te veliki broj kontrarevolucionarnih emigranata. Tako je stvorena golema vojska na čelu sa vojvodom od Brunswicka koji je 25. jula Francuzima poslao znameniti Brunswickov manifest u kojem je tražio da odustanu od Revolucije i kralju Louisu XVI vrate apsolutnu vlast. Taj je proglas 10. augusta 1792. doveo do radikalnog antimonarhističkog ustanka u Parizu tokom koga je Louis XVI uhapšen. 19. augusta je, pak, Brunswickova vojska, koja je zajedno sa emigrantima brojala oko 170.000 ljudi, prešla francusku granicu i krenula na Pariz.

Francuske snage, tada podijeljene na Sjevernu, Centralnu i Rajnsku armiju su bile razdvojene i nisu se mogle adekvatno suprotstaviti Brunswicku. 20. augusta su Prusi pod opsadu stavili tvrđavu Longwy, koja se predala tri dana kasnije. Manji pruski kontingent je pred Verdun stigao već 20. augusta, ali je tek sa dolaskom glavnine Brunswickovih snaga otpočela opsada.

Verdun nije bio spreman za opsadu, s obzirom da su mnogi dijelovi tvrđave bili zanemareni, oštećeni ili nedovršeni. Garnizon, kojim je zapovijedao pukovnik Beaurepaire se sastojao od 92. linijske pukovnije i šest bataljona Nacionalne garde, sa oko 40 topova. Brunswickove snage su raspolagale sa oko 60.000 ljudi i isto toliko topova. Brunswick je 31. augusta zapovijedio bombardiranje koje je trajalo od 23 do 6 sata ujutro. 2. septembra je gradsko vijeće odlučilo predati grad. Burepaire nije dočekao kapitulaciju; pronađen mrtav je s ranom od metka u glavi, pa se pretpostavljalo da je prije toga izvršio samoubistvo. Dio građana, neprijateljski raspoloženih prema Revoluciji je pruske vojnike koji su ušli u grad dočekao sa cvijećem.

Relativno brz pad Verduna je izazvao paniku u Parizu, ali i masovne optužbe za izdaju i djelovanje rojalističke pete kolone. To se, između ostalog, odrazilo i na zloglasne Septembarske masakre.

Literatura uredi

  • Arthur Chuquet, La première invasion prussienne, première série de la collection Les guerres de la révolution, Paris, Librairie Léopold Cerf, chapitre VII Verdun
  • Géographie historique, statistique et administrative du département de la Meuse, Pierson et Loiseau, 1862
  • Gérard Lesage, De Valmy à Jemappes 1792 - Economica Paris, 2011