Bitka kod Heliopolisa se odigrala u julu 640. u Egiptu između arapske-muslimanske vojske Rašidunskog Kalifata pod Amr ibn al-A'asom na jednoj, i bizantske vojske na drugoj strani. Predstavljala je dio velikog muslimanskog pohoda na tadašnju bizantsku provinciju Egipat. Nekoliko mjeseci nakon početka pohoda, muslimanske snage su prodrle u dolinu Nila i suočile se sa bizantskom vojskom na čelu sa generalom Teodorom. Iako je raspolagao sa nešto manjim snagama, Amr ih je podijelio na tri dijela - prvi je na sebe navukao Teodorovu glavninu, drugi ju je iznenada napao u bok, a treći spriječio povlačenje, što je dovelo do potpunog razbijanja bizantske vojske. Odmah nakon bitke je pod muslimansku vlast pao cijeli centralni i južni Egipat; ostale su tek neke tvrđave koje su se, poput Aleksandrije predale 641. Ova je bitka označila trajni gubitak bizantske vlasti nad Egiptom, koji je otada počeo dobivati islamski i arapski karakter.
Literatura
uredi
- Bury, J.B. "History Of The Later Roman Empire", Macmillan & Co., 1923.
- Christensen, A., "Sassanid Persia", The Cambridge Ancient History, Volume XII: The Imperial Crisis and Recovery (A.D. 193–324), Cook, S.A. et al., eds, Cambridge: University Press.
Ovo je članak o bitci između Bizantinaca i Arapa u 7. vijeku. Za bitku u 18. vijeku, vidi Bitka kod Heliopolisa (1800).