Bergslagen je glavna rudarska regija Švedske koja se prostire sjeverozapadno od Stockholma, od Jezera Vänern do Botnijskog zaljeva.[1]

Bergslagen
Karta Bergslagen
Karta Bergslagen
Karta Bergslagen
Država  Švedska

Historija uredi

Danas njen teritorij administrativno podpada pod grofovije Dalarna, Örebro, Värmland i Västmanland.[1]

Još od srednjeg vijeka se u Bergslagenu intenzivno iskapala željezna ruda i talila sa ugljenom da se dobije željezo. Ono je služilo za izradu brojnih metalnih proizvoda, kojima su stanovnici Bergslagena trgovali sa južnim krajevima u zamjenu za stoku i poljoprivredne proizvode. Od početka 18. vijeka, otvoreni su brojni novi rudnici željezne rude.[1] Od 1877. kad je izgrađena luka Oxelösund na Baltičkom moru, i povezana željeznicom sa rudnicima Grängesberg i Stråssa, ruda se izvozi. Istovremeno je na njegovoj bazi izrasla svjetski poznata švedska industrija čelika.[1]

Iako je Bergslagen najpoznatiji po željeznoj rudi, u njemu se kopa i bakar (naročito oko Faluna), srebro, olovo i cink. I danas po regiji ima puno metalurških tvornica, od kojih se ističe velika čeličana u Avesti i ona u Norbergu u kojem se nalazi jedna od najstarijih evropskih visokih peći, koja je danas rekonstruirana.[1]

Pored toga za regiju je važna drvnoprerađivačka industrija, ima puno tvornica celuloze i papira.[1]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Bergslagen (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 21. 04. 2015. 

Vanjske veze uredi