Bećarac
Bećarac je oblik narodne pjesme porijeklom iz ruralne Slavonije, odakle se njegova popularnost proširila do južne Mađarske i širom Vojvodine. U obliku je dvostih koji se sastoji od dva deseterca čije se zadnje riječi rimuju.
|
Bećarac | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Hrvatska
| |
| Regija: | Evropa |
| Godina upisa: | 2011. |
| ID: | 00358 |
| Ugroženost: | |
| Poveznica: | UNESCO |
Svi bećarci imaju istu melodiju od 24 taktа i pjevaju se uzastopno. Glavni pjevač pjeva prvi stih, a slušatelji ga ponavljaju uz melodijsku varijaciju. Drugi stih je humoristična antiteza prvom i obično završava smijehom pratećih pjevača.
Tematski, bećarci su humoristične, satirične i često vrlo lascivne pjesme čiji je cilj nasmijati i vrlo su popularni na manje formalnim proslavama.
Postoji i Hercegovački bećarac za kojeg ne važi gore navedeno. On je malo drugačiji i nije mu cilj nasmijati slušatelje već ih zabaviti. To je vrlo zahtjevna pjesma za izvođače mada se to ne čini tako slušatelju. Bećarac je u Hercegovini tradicija koja se prenosi s koljena na koljeno i očuvala se do današnjih dana.
Nematerijalna svjetska baština uredi
Bećarac se nalazi na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog svjetskog naslijeđa čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa u Hrvatskoj.[1] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano 2011. na Baliu u Indoneziji[2]
