Marko Mecilije Flavije Eparhije Avit (oko 395456) je bio uzurpator koji uz pomoć Vizigota postaje car Zapadnog rimskog carstva. Njegova kratka vladavina će trajati od 455. do 456. godine.

Avit prikazan na jednom solidu.

Avit je postao magister militum u vreme cara Petronija Maksima. Kada je vandalski kralj Gejzerik napao Rim, nalazio se u diplomatskoj misiji na dvoru vizigotskog kralja Teodorika II u Tuluz. Gajzerikov napad je doveo do kraja vlasti Petronija Maksima, pa je Teodorik od Avita zatražio da preuzme rimski tron. Avita su potom carem proglasili Vizigoti i galo-rimski senatori 9.7. 455. Dva meseca kasnije ušao je u Rim.

Avit nije bio popularan među stanovnicima Rima. Kada je njegov napad na Vandale 455. godine propao i kada su oni krenuli u kontranapad, njegov položaj je bio vrlo loš. Došlo je do gladi u Rimu, koja je uzrokovala veliku krizu i Avit je bio prinuđen da istopi bronzane statue po gradu kako bi isplatio vojnike. Ricimer i Majorijan koji su ranije pobedili Vandale na Siciliji iskorištavaju svoju priliku i počinju ustanak protiv Avita.

Avit je pobegao u Galija gdje je zatražio pomoć od vizigotskog kralja Teodorika II., ali mu ovaj nije odgovorio budući da je u Španiji ratovao protiv Sveva. Avit je ipak sakupio ipak vojsku i pokušao da se vrati u Italiju. Poražen je i zarobljen kod Placencija. Pošteđen mu je život, a čak mu je bilo odobreno da postane episkop Placencije. Uprkos tome, Avit se plašio za svoj život i pokušao je da pobegne u Galiju. Prema Grguru Turskom, umro je na putu u Galiju. Po drugim izvorima bio je ubijen.

Prethodnik:
Petronije Maksim
Zapadnorimski carevi

455456.

Nasljednik:
Majorijan