Armenska visoravan
Armenska visoravan ili Jermenska visoravan (arm. Հայկական լեռնաշխարհ) je središnje planinsko područje od tri planinska područja u sjevernom dijelu Jugozapadne Azije.
Na istoku, Armenska visoravan nastavlja se na Anatolijsku visoravan, na jugu je Iranska visoravan, a na sjeveru Veliki Kavkaz. Ovom planinskom sustavu pripadaju i planinski lanci Malog Kavkaza i Ararat koji je ujedno i najviši dio visoravni (visok 5165 m). Nadmorska visina raste idući prema središnjim dijelovima visoravni, i prosječno iznosi 1500 do 3000 metara.
Visoravan obuhvaća cijelo područje današnje Armenije, jug Gruzije, zapadni dio Azerbejdžana (uključujući Nahičevan), sjeverozapad Irana i istočni dio Turske. Ukupna površina iznosi oko 400.000 km².
Izrazito jaka vulkanska aktivnost u mezozoiku ostavila je na ovom području brojne ugašene vulkanske kupe (Ararat, Nemrut, Aragac). U području se nalaze i tri velika tektonska jezera: Urmijsko jezero, Van i Sevan.
Iz ovog područja izvorno potječu pšenica i marelica, koje su se poslije proširile po svijetu.