Arc de Triomphe u Parizu

Trijumfalna kapija u Parizu (fr. Arc de Triomphe) je spomenik na trgu Šarla de Gola, takođe poznatim kao „Trg Etoal“ (Trg zvezde, Place de l'Étoile). Nalazi se na istočnom kraju avenije Jelisejska polja (Champs-Élysées). Ovaj slavoluk je spomenik borcima za Francusku, posebno onim iz napoleonskih ratova. Tu se danas nalazi i Spomenik neznanom junaku.

Arc de Triomphe u Parizu

Spomenik je projektovao Žan Šalgren 1806., nešto posle Bitke kod Austerlitza. Izgradnja je trajala do ranih 1830-ih godina. Projekat je neoklasicistička interpretacija starorimskog Titovog slavoluka. Na njemu je vajarski predstavljena simbolična borba gole francuske mladeži protiv bradatih nemačkih oklopnika. Ovakva vrsta predstava je bila karakteristična za spomenike iz doba pre Prvog svetskog rata.

Skulptura Marseljeza

Grupe skulptura nisu integralni deo friza, već su pridodate spolja. Četiri grupe reprezentuju: Trijumf iz 1810., Otpor, Mir i Odlazak dobrovoljaca iz '92. (poznata i kao „Marseljeza“). Gornji deo građevine je ukrašen štitovima i imenima francuskih revolucionarnih ratova i Napoleonovih bitaka (bitke posle njegovog bega sa Elbe nisu navedene). U unutrašnjosti su ispisana imena 558 francuskih generala.

Trijumfalna kapija noću

Trijumfalna kapija je visoka 51 metar i široka 45 metara. To je druga najveća trijumfalna kapija na svetu (najveća je Trijumfalna kapija u Pjongjangu, Severna Koreja).

Trg Etoal je značajno promenjen u vreme rekonstrukcije Barona Haussmanna, koji je povećao broj radijalnih avenija na 12. Takođe je isplanirao kružni put oko kuća pored trijumfalne kapije i njihov uniformni dizajn.

Postoji angegdota da se mač, koji drži Republika na skulpturi Marseljeza, prelomio na dan kada je počela Bitka kod Verdena 1916.

Poznati pobednički marševi koji su prošli pored Trijumfalne kapije su: nemački iz 1871., francuski iz 1918., nemački iz 1940., i savezničko-francuski iz 1944.

Grob neznanog junaka ispod Trijumfalne kapije u Parizu

Grob neznanog junaka iz Prvog svetskog rata je postavljen ovde 1920. u slavu neidentifikovanih poginulih ratnika. Tu je upaljen i prvi večni plamen u svetu od rimskog doba (plamen Vestalskih devica ugašen 391.).

Vanjske veze uredi


Koordinate: sgš