Ante Stamać (Molat, 9. listopada 1939. – Zagreb, 30. studenoga 2016.), jugoslavenski i hrvatski književni kritičar i teoretičar, pjesnik, prevoditelj i esejist. Akademik HAZU od 2002. Redoviti profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predsjednik Društva hrvatskih književnika u dva mandata od 1995. do 1999. Glavni urednik časopisa Republika od 2002.

Ante Stamać
Rođenje(1939-10-09)9. 10. 1939.
Molat
Smrt30. 11. 2016. (dob: 77)
Zagreb
DržavljanstvoSocijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Hrvatska

Biografija uredi

Rodio se u obitelji gimnazijskih profesora. Školovao se u Zadru, a od srednjeg školovanja završio je gimnaziju, u kojoj je za školskog kolegu imao kasnijeg akademika, dirigenta i skladatelja Igora Kuljerića. Studirao je komparativnu književnost i engleski jezik. Diplomirao je 1963. Muzikologiju je studirao u Ljubljani. U Beču je studirao filozofiju i germanistiku. U Zagrebu je magistrirao 1970., a 1978. stekao doktorat. Bio je stipendistom dviju zaklada: Herderove u Beču i Humboldtove u Berlinu.

Književni rad uredi

Pisao je pjesme, eseje, sastavljao je zbirke i prevodio njemačke klasike (Goethea, Nietzschea, Rilkea, Hoffmanstahla), Joycea i ine. Napisao je i djela književnoznanstvene misli koja su znatno pridonijela oblikovanju hrvatske znanosti o knjževnosti (Hocke, Friedrich, Jakobson, Huizinga, Halle, Nietzsche, Noth, Hjelmslev, Steiger i dr.).

U jednom svom govoru je istaknuo da su na njegov književni rad utjecali Šime Dunatov, Marijan Matković i Jure Kaštelan.

Prevodio je pjesme s makedonskog jezika među kojima i neke pjesme makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova.[1]

Nagrade uredi

Djela uredi

Priredio je zajedno sa Ivom Sanaderom zbirku ratne lirike "U ovom strašnom času", prevedenu na mnoštvo jezika.

Pjesme uredi

  • Rasap, 1962.
  • Sa svijetom jedno, 1965.
  • Doba prisjećanja, 1968.
  • Smjer, 1968.
  • Dešifriranje vage, 1972.
  • Odronske poredbe, 1982.
  • Žalostinke, 1991.
  • Crnerupe, mračni soneti, 1995.
  • Izabrane pjesme, 1997.
  • Zvonki moteti, 2004.
  • Molat (pjesnička monografija s Tomislavom Marijanom Bilosnićem), 2006.
  • "Vrijeme, vrijeme", 2006.

Znanstveni radovi iz područja književnosti uredi

  • Ujević, 1971.
  • Slikovno i pojmovno pjesništvo, 1977.
  • Teorija metafore, 1978.
  • Kritika ili teorija?, 1983.
  • Passim, 1989.
  • Tema Mihalić, 1996.
  • Ranjivi opis sustava, 1996.
  • Rasprave i eseji o hrvatskoj književnosti, 1997.
  • Pogled unatrag, 1999.
  • Tema Kaštelan, 2003.

Eseji uredi

  • Ogledi, 1980.
  • Književni život, 1993.
  • Na prijelazu, 1996.
  • Vrijednosti, 1998.

Reference uredi

  1. Vjesnik Arhivirano 2005-01-27 na Wayback Machine-u, Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.

Vanjske veze uredi