Wikipedija

Ante Gotovina

Ante Gotovina (rođen 12. oktobra 1955. na ostrvu Pašman kod Zadra, Hrvatska) je bio pripadnik Legije stranaca . Po početku raspada Jugoslavije Ante Gotovina se vraća u Hrvatsku, ulazi u hrvatsku vojsku i napreduje do čina generala. Zbog prije svega događaja tijekom Operacije Oluja postaje optuženik haškog tribunala za zločine počinjene na području Republike Srpske Krajine 1995 godine. Uhapšen je na Kanarskim ostrvima 7. decembra 2005, a nakon prve faze višegodišnjeg haškog procesa osuđen je na 24 godine zatvora zbog zločina protiv civila [1],ali je drugostupanjskom odlukom proglašen nevinim.

Ante Gotovina
Nadimak Andrija Grabovac, Kristijan Horvat
Karijera
Čin Caporal-chef u Francuskoj vojsci
General pukovnik u Hrvatskoj vojsci
Važnije bitke Džibuti, Kolwezi, Zair, Obala Bjelokosti, Pakistan,
Rat u Hrvatskoj
Operacija Maslenica (1993)
Operacija Ljeto '95 (1995)
Operacija Oluja (1995)
Operacija Maestral (1995)
Rod vojske Francuska vojska
Hrvatska vojska

Biografija

Odrastao je u mjestu Pakoštane, kraj Zadra u porodici ribara Milana Gotovine i Ane Miočev. U četvrtoj godini je ostao bez majke. Ima mlađeg brata Borisa i mlađu sestru Anicu, kao i polubraću Šimu i Branimira iz očevog drugog braka. U 17. godini napustio je školu i s nepunih 19 pridružio se Legiji stranaca, gde je dobio novi identitet, Ivan Grabovac. Poslijee obuke je otišao u padobransko-diverzantski puk. Prvu borbenu akciju imao je u Džibutiju 1974, a zatim su slijedile intervencije u Čadu, Zairu, Obali Slonovače, Pakistanu itd., da bi 1982. radio kao ratnik instruktor u Gvatemali, Kolumbiji i Paragvaju, s povremenim odlascima u Gabon.

Prema nekim izvorima Gotovina je u Francuskoj tri puta osuđivan [2]. Prvi put 1986. na pet godina zatvora zbog pljačke iz 1981. i tu kaznu je, navodno, izdržao. Drugi put 1993, osuđen je na dve godine zatvora za učešća u otmici i iznuđivanju, a 1995. na 30 meseci, takođe zbog iznuđivanja. Ove navode Gotovinini advokati negiraju tvrdeći da mu Francuska kao osuđenom kriminalcu u begu, ne bi 1995. godine izdala niti 2001. godine obnovila pasoš.

U Hrvatsku se vratio sredinom 1991. i odmah je imenovan za zapovednika I Gardijske brigade, a početkom 1993, u činu pukovnika, postavljen je za zapovednika Zbornog područja Split i na tom mestu ostao do 1996.

Njegova jedinica se pominje u vezi sa akcijama kod Maslenice, oko Dinare, na Livanjskom polju i blizu Glamoča, u Bosanskom Grahovu, Strmici, Kninu, Drvaru i Mrkonjić Gradu. Jedinici kojom je on komandovao srpska strana pripisuje navodni masakr zarobljenih vojnika Republike Srpske u Mrkonjić Gradu, to jest o po srpskim podacima 150 ubijenih [3]. Posle hrvatske vojne ofanzive Oluja, koja je počela 4. avgusta 1995. i zauzimanja Knina, Gotovina je u tom gradu uspostavio svoj štab.

Tadašnji predsednik Hrvatske Franjo Tuđman imenovao je Gotovinu za glavnog inspektora Inspektorata HV, a 2000. je otpušten iz oružanih snaga odlukom predsednika Hrvatske Stjepana Mesića i u oktobru iste godine penzionisan.

Odmah nakon vojne akcije "Oluja" Haški tribunal je započeo istragu o zločinima napravljenim za vreme i nakon ratnih operacija. Tužilaštvo se, između ostalog, zainteresovalo i za Antu Gotovinu od kojeg je 1998. godine zatražilo da se službeno izjasni. Međutim, iako je Gotovina bio spreman na razgovor, hrvatski politički vrh mu to tada nije dopustio.

Haški tribunal je u maju 2001. podigao, a mesec dana kasnije otpečatio optužnicu protiv Gotovine i on je od tada u bekstvu. Hrvatski pravosudni organi su za njim raspisali poternicu, a na zahtev suda u Hagu 24. avgusta 2001. poternicu je raspisao i Interpol. Hrvatska vlast je sredinom marta 2005. blokirala svu njegovu imovinu. Uhapšen je na Kanarskim ostrvima 7. decembra 2005.[4]

Haška optužnica tereti Gotovinu za zločine tokom operacije Oluja, od avgusta do novembra 1995. U optužnici se navodi da je kao glavnokomandujući operacije u Krajini ali i zbog individualnog angažmana odgovoran za deportacije, progon, ubistva, pljačku i uništavanje imovina Srba u opštinama Šibenik, Zadar, Knin, Benkovac, Obrovac, Sinj, Gračac, Korenica, Gospić, Donji Lapac i Drniš. Posle više godina suđenja završeno je iznošenje završne reči tužilaca i odbrane na suđenju generalu hrvatske vojske, Anti Gotovini zbog zločina nad Srbima tokom i posle Operacije Oluja avgusta 1995. godine.[5]

15.4. 2011. je proglašen krivim i nepravomoćno osuđen na 24 godine zatvora,ali ta odluka će biti poništena drugostupanjskom presudom koja ga proglašava nevinim. Apelaciono veće je 16.11.2012. većinom glasova (3:2) oslobodilo Gotovinu i Mladena Markača. Italijanski sudija i nekadašnji predsednik Haškog tribunala Fausto Pokar je u protivnom mišljenju, koje je deo konačne presude, konstatovao: "Fundamentalno se protivim celoj žalbenoj presudi, koja je protivna bilo kakvom osećaju za pravdu", iznevši pri tome i uverenje da je ova pravosnažna presuda zasnovana na pogrešnoj interpretaciji zaključaka prvostepenog veća i kršenju sudske prakse i standarda u žalbenom postupku.

Gotovina se nakon oslobađajuće presude isti dan vratio u Hrvatsku, gdje je taj događaj izazvao sveopće oduševljenje i gdje mu je priređen svečani doček. Iako se odmah nakon nje špekuliralo kako bi svoju popularnost mogao iskoristiti da započne političku karijeru, te se kandidira za predsjednika Republike na izborima 2014. godine, sam Gotovina je najavio kako će se okrenuti privatnom životu. Njegove prve izjave, u kojima poziva hrvatski narod "da se okrene budućnosti", kao i građane srpske nacionalnosti da se vrate svojim ognjištima, su pozitivno odjeknule u javnosti. S druge strane, izjave kojima tvrdi da je predsjednika Josipovića i SDP-ovu vladu Zorana Milanovića "izabrao narod" i da su stoga legitimni, su izazvali negativne reakcije iz krugova radikalne desnice.[6]

Oženjen je pukovnicom Dunjom Zloić, nekadašnjom šeficom kabineta bivšeg ministra odbrane Gojka Šuška, a iz vanbračne veze sa novinarkom HTV-a Vesnom Karuza ima kćerku Anu. Iz prethodne veze sa izvjesnom kolumbijskom novinarkom ima kćerku Himenu.

Dužnosti, činovi i odličja

 
Poster postavljen u znak podrške Anti Gotovini

Činovi

Odličja, medalje i pohvale

Izvori

  1. ↑ Croat generals jailed for war crimes in Krajina
  2. ↑ Francuski sudovi osudili Gotovinu na 9,5 godina zatvora
  3. ↑ Načelnik Mrkonić Grada:Gotovina mora odgovarati za zločine u BiH
  4. ↑ Uhapšen Ante Gotovina
  5. ↑ Gotovina čeka presudu
  6. ↑ „Ogorčena desnica: Nije ovo "naš" Gotovina, ovo je "vjerski misionar, nevladin aktivist i nadnacionalni pacifist"”. index.hr. 30. XI 2012. Pristupljeno 2. XII 2012. 
  7. ↑ narodne-novine.nn.hr pristupljeno 30.6.2009.

Vanjske veze

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Gotovina&oldid=41354718