Alfa Romeo je čuveni italijanski proizvođač automobila koji se proslavio kroz istoriju auto sporta. Kompanija je osnovana 24. juna 1910. godine u Milanu. U auto sportu je prisutna još od 1911-te godine. Od 1932-1986-te godine je bila u vlasništvu države, a 1986. postaje članica FIAT grupacije. Februara 2007. godine došlo je do reorganizacije unutar Fijatove grupacije., i tako nastaje Alfa Romeo automobili A.D.

Alfa Romeo
Vrsta Akcionarsko društvo
DelatnostAutomobilska industrija
Godina osnivanja 24. juna 1910.
Milano, Italija
Sedište Torino, Italija
Proizvod(i)Automobili
Slogan"Bez duše bismo bili samo mašine"
Veb stranicaAlfaRomeo.com

Prvobitna firma koja je kasnijim preuzimanjem transformisana, se zvala SAID (Società Anonima Italiana Darracq). Osnovana je 1906-te godine od strane francuskog državljanina pod imenom `Alexandre Darracq` i grupe italijanskih investitora. Obzirom na slabe rezultate prodaje, krajem 1909. se osniva nova firma pod nazivom A.L.F.A (Anonima Lombarda Fabbrica Automobili). Prvi model, 24 hp je ugledao svetlost dana 1910-te godine, dizajniran od strane Đuzepe Merosija odmah počinje svoju "trkačku karijeru" na trci Targa Florio. 1915-te godine, firmu preuzima Nikola Romeo koji preusmerava proizvodni program fabrike za potrebe vojske. 1920-te, ime kompanije se menja u Alfa Romeo, te pod novim imenom izbacuje i novi model automobila; Torpedo 20-30HP.

Istorija uredi

Osnivanje i rane godine uredi

 
1908. Darak 8/10 HP proizveden u okviru Alfa Romeo predhodnika, Darak Italija

Kompanija koja je transformisana u Alfa Romeo je osnovana pod imenom "Soćieta Anonima Italiana Darak" (italijanski: Società Anonima Italiana Darracq (SAID) 1906-te godine od strane francuske automobilske kuće koja je bila u vlasništvu Aleksandr Daraka (Alexandre Darracq) te i uz podršku italijanskih investitora. Jedan od njih, Kavaliere Ugo Stela, aristokrata iz Milana, je proglašen za predsednika SAID-a 1909. Početna lokacija firme je bila u Napulju, ali čak i pre nego što je planiranog konstruisanja fabrike počelo, Darak odlučuje krajem 1906. da je Milano ipak bolja pozicija za fabriku te je prema tome zauzeta lokacija u predgrađu Milana, Portelo (italijanski:Portello) gde se podiže nova fabrika na 6.700 kvadratnih metara. Krajem 1909 godine, zaključujući da se italijanski "Darak" slabo prodaje, Stela zajedno sa italijanskim investitorima osniva novu kompaniju pod nazivom A.L.F.A. (italijanski:Anonima Lombarda Fabbrica Automobili), koja je u samom početku i dalje bila u partnerstvu Darakom. Prvi ne-Darak automobil proizveden u pogonima fabrike je lansiran 1910 i zvao se 24 HP. Automobil je dizajnirao Đuzepe Merosi, koji je unajmljen 1909. radi dizajniranja novih automobila koji bi bili odgovarajući za italijansko tržište. Merosi nastavlja i dalje da radi za kompaniju, dizajnirajući nove serije A.L.F.A. automobila, sa još snažnijim motorima (40-60 HP). A.L.F.A. ubrzo počinje da učestvuje u automobilskim trkama. 1911-te godine, vozači Frankini i Ronconi se takmiče u auto trci Targa Florio, vozeći dva modela 24 HP. 1914. A.L.F.A. dizajnira i proizvodi unapređeni automobil za trku Velika Nagrada, pod radnim nazivom GP1914 koji je sadržao četvorocilindrični motor, dve bregaste osovine, četiri ventila po cilindru i dvostruko paljenje. Na žalost, početak Prvog Svetskog rata obustavlja proizvodnju automobila u kompaniji A.L.F.A. naredne tri godine.

Avgusta 1915-te godine, kompanija dolazi pod rukovodstvo napolitanskog preduzetnika koji se zvao Nikola Romeo (Nicola Romeo). Nikola Romeo, reorganizuje fabriku i počinje proizvodnju vojnih komponenti, kako za italijanske potrebe tako i za potrebe Alijanse. Municija, aviomotori i ostali delovi, kompresori i generatori bazirani na kompanijinim postojećim motorima su proizvođeni u obimno proširenoj fabrici za vreme rata. Po završetku rata, Nikola Romeo investira sav svoj ratni profit u proizvodnju vagona za potrebe železnice i to u sledećim gradovima; Sarono, Rimu i Napulju. Proizvodnja automobila još uvek nije razmatrana, ali je ipak ponovo pokrenuta 1919. obzirom da su delovi za 105 automobila još uvek bili dostupni i čekali svoj novi "život" još od 1915-te godine. 1920-te godine, sa lansiranjem novog modela pod nazivom Torpedo 20-30 HP, ime kompanije je promenjeno u Alfa Romeo te navedeni model postaje prvi automobil pod imenom koje je ostalo i dan danas. Prvi uspeh Alfa Romeo automobila na auto trkama se beleži već iste godine; Đuzepe Kampari pobeđuje na stazi Muđelo, a Enco Ferari osvaja drugo mesto na trci Targa Florio. Đuzepe Merosi i dalje radi za Alfa Romeo kao glavni dizajner, kompanija proizvodi ozbiljne putničke automobile kao i veoma uspešne trkačke automobile (uključujući 40-60 HP, te RL Targa Florio).

1923-će godine Vitorio Jano je privučen iz Fiata na mesto glavnog dizajnera (umesto Đuzepe Merosija), delimično zahvaljujući ubeđivanju od strane mladog Alfinog vozača pod imenom Enco Ferari. Prvi Alfa Romeo pod rukovodstvom Jana je bio P2 Gran Pri, automobil koji je Alfa Romeu osvojio prvu titulu svetskog šampiona za Gran Pri automobile, 1925-te godine. Za putnički segment, Jano je razvio seriju automobila od manje do srednje zapremine koji su brojali 4,6 i 8 rednih cilindara, baziranih na P2 bloku koji je postao osnova klasične arhitekture Alfinih motora; polusverične gorivne komore, centralno locirane svećice, dva reda ventila i dvostruke bregaste osovine. Janov dizajn motora se pokazao kako izdržljivim tako i snažnim.

Enco Ferari se dokazao kao bolji menadžer tima nego li vozač, te kada se fabrički tim privatizovao, nastala je Skuderia Ferari. Po odlasku iz Alfa Romea, Ferari pokreće sopstvenu proizvodnju. Tacio Nuvolari je često vozio za Alfu, donoseći mnoge pobede na trkama pre Drugog Svetskog rata.

 
8C 2900B Turing Spajder (1937)
Kada vidim Alfa Romeo kako prolazi, dodirnem moj šešir.

Henri Ford iz razgovora sa Ugo Gobatom 1939

Dizajn i tehnologija uredi

Tehnološki razvoj uredi

Dizajn karoserije uredi

Grb uredi

Znak krsta i zmije koji ponosno krasi automobile ovog proizvođača, zapravo predstavlja grb grada Milana, u kome je kompanija osnovana. Amblem je podeljen vertikalno na dve polovine, sa krstom na levoj i zmijom na desnoj strani. Ovo su bili simboli na zastavama dve vladajuće milanske porodice u 11. veku koje su njihove vojske nosile u Krstaškim ratovima. Crveni krst Svetog Đorđa na beloj podlozi simbolizuje herojsko držanje Đovanija da Roa, koji je tokom bitaka za oslobođenje Svete Zemlje i njen povratak hrišćanstvu, prvi postavio krst na zidine Jerusalima. Drugi deo amblema predstavlja grb plemića Otonija Viskontija. Pobedivši saracenskog protivnika u dvoboju tokom prvog krstaškog rata, Viskonti preuzima znak zmije koja proždire čoveka sa štita svog protivnika, i stavlja ga u svoj porodični grb.

Tokom petnaestog veka, ove dve milanske porodice udružuju snage (a samim tim i zastave) i stvaraju moćno Viskonti vojvodstvo. Da bi simbolizovali kraljevski pristanak i saglasnost ovom udruživanju, austrijski vladari (koji u to vreme gospodare Italijom), daju odobrenje da se postavi kruna na glavu zmije. Čak i nakon prestanka moći porodice Viskonti, krunisana zmija koja proždire Saracena i krst ostaju kao grb grada Milana, simbolišući njegovu snagu i uspeh.

Dizajneri iz Alfe, krst i zmiju okružuju plavim poljem u kome na vrhu piše “A. L. F. A.“, a na dnu “Milano“. Dve uvijene zlatne trake Savojske dinastije, simbolizuju dve milanske kraljevske porodice i razdvajaju sa strane natpise na vrhu i dnu amblema.

1915-te godina, Nikola Romeo otkupljuje i reorganizuje fabriku, te već naredne godine dodaje svoje ime na amblem firme istovremeno menjajući naziv kompanije; “A. L. F. A.“ prestaje da bude skraćenica i nastaje Alfa Romeo. Nakon osvajanja prvog Automobilskog Svetskog Šampionata 1925-te godine, uvodi se veliki lovorov venac oko amblema. Francuski ogranak kompanije, početkom tridesetih godina prošlog veka (1932. godine) uspeva da izdejstvuje zahvaljujući velikom broju prodatih vozila, da na amblemima svih automobila namenjenih francuskom tržištu, bude dodata reč “Pariz“ koja će zameniti “Milano“ (danas se vrednost ovih amblema smatra gotovo neprocenjivom i oni predstavljaju pravu retkost).

Nakon Drugog Svetskog rata, amblem u boji nakratko biva zamenjen jednostavnim mesinganim izlivkom sa slovima i figurama u uglačanom metalu na krvavo crvenoj emajliranoj pozadini. Amblem se dalje pojednostavljuje za vreme promene oblika vladavine i pretvaranja Italije u republiku, kada dve uvijene zlatne trake Savojske dinastije bivaju zamenjene dvema talasastim linijama, a takođe i obim lovorovog venca biva smanjen. Istovremeno, prečnik amblema se smanjuje na 54 mm.

Veoma brzo amblem u boji ponovo stupa na scenu; prvo u metalu, a zatim i u plastici. Poslednje promene odigrale su se 1972-ge godine nakon otvaranja druge fabrike u Napulju. Ne želeći da favorizuju bilo koga, u kompaniji odlučuju da izbace reč “MILANO“ zajedno sa talasastim linijama i crticom između reči ALFA ROMEO. Lovorov venac je sveden na filigranski tanku zlatnu ivicu koja okružuje amblem.

Orginalni amblem iz 1910. godine imao je prečnik od 65mm. Vremenom, njegova veličina se menjala i sada iznosi 75 mm.

Modeli Alfe Romeo od 1945. do danas
Tip do 1986. nezavisan / državno poduzeće 1986. prodano Fiatu
1940-ih 1950-ih 1960-ih 1970-ih 1980-ih 1990-ih 2000-ih 2010-ih
5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
Niska klasa MiTo
Kompaktna klasa Alfasud 33 145, 146 147 (937) Giulietta (940)
Srednja klasa Giulietta Berlina Giulia Giulietta Typ 116 75 155 156 159
1750/2000 Berlina
Viša srednja klasa 6C 2500 1900 Berlina 2000 Berlina 2600 Berlina Alfetta 90 164 166 (936)
Alfa 6
Coupé Giulietta Sprint Giulia Sprint GT Alfasud Sprint
1750 GT Veloce GT (937)
1900C Sprint / Supersprint 2000 Sprint 2600 Sprint Alfetta GT/GTV GTV (916) Brera (939)
Kabriolet Giulietta Spider Giulia Spider Spider („Duetto“) Spider (916) Spider (939)
2000 Spider 2600 Spider
Sportski auti Montreal 8C Competizione

Modeli 2010. uredi

Alfa MiTo Limuzina
Alfa Giulietta Limuzina
Alfa 159 Limuzina Karavan
Alfa GT Coupé
Alfa Brera Coupé
Alfa Spider Coupé
Alfa 8C Competizione Coupé

Vanjske veze uredi