Aistulf (749-756) je bio vojvoda Furlanije od 774, kralj Langobarda od 749. i vojvoda Spoleta od 751.

Nakon što je njegov brat Rahis postao kralj, Aistulf ga je nasledio u Furlaniji. Kasnije ga je nasledio na mestu kralja kada je Rahis abdicirao i povukao u manastir Monte Kazino.

Stupajući na presto, Aistulf je nastavio osvajačku politiku prema posedima Svete Stolice i Vizantije u Italiji. Na početku svoje vladavine zauzeo je gradove Komaču i Feraru, 750. godine konačno zauzeo Ravenu. To osvajanje je nateralo papu Zaharija da se u borbi protiv Langobarda obrati najpre franačkom dvoru, a zatim u Carigradskom.

Papa se obratio za pomoć franačkom kralju Pipinu Malom, a pre toga ga je krunisao u Soasonu kraljevskom titulom novembra 751. Kralj Pipin je obećao da će papstvu vojno pomoći protiv kralja Aistulfa. U decembru 751. Aistulf je zauzeo vojvodstvo Spolento i proglasio za kralja Langobarda i vojvodu Spolenta.

U junu 752. je krenuo prema Rimu. Tada je umrlog papu Zaharija zamenio papa Stefan II i odmah poslao poruku Pipinu da pošalje svoje izaslanike koji će u ime franačkog kralja objaviti da se grad Rim nalazi pod zaštitom franačke države. Papa Stefan se obratio i vizantijskom caru Konstantinu V, ali mu je stigao odgovor da mu Vizantija ne može vojno pomoći, već da, ako je to moguće, sam natera Aistulfa da se odrekne pohoda prema Rimu.

U međuvremenu, Pipinovi izaslanici su potvrdili zaštitu papskih gradova od strane franačke države, i zajedno sa Papom i nešto franačkih vojnika u oktobru 753. tražili su od Aistulfa da obustavi napad na Rim. Sam Aistulf se u međuvremenu povukao u Paviju gde je i primio delegaciju.

Aistulf je pristao da obustavi napad na Rim, ali je odbio da vrati teritorije koje je oduzeo od Carstva. Franački izaslanici su ga naterali da odbaci mogućnost da ide kralju Pipinu zajedno sa papom jer su se bojali prevare. Aistulf je predlagao da se on i papa Stefan zajedno pojave pred kraljem Pipinom i da mu saopšte odluku o prekidu neprijateljstva. Kada je ovaj njegov predlog odbijen, kralj je doveden u nezgodnu situaciju. Papstvo je imalo čvrstu zaštitu franačke države.

Konačno, Pipinova miroljubiva politika je prerasla u ratnu. On je sa svojom vojskom krenuo u Italiju i porazio kralja Aistulfa u blizini severnih Alpa. Tada je Pipin počeo opsedati Paviju i rekao Aistulfu da će to činiti sve dok se ne obaveže da vrati osvojene gradove, među njima i Ravenu. Aistulf je na kraju obećao da će to učiniti, pa se Pipin povukao.

Međutim, 756. godine Aistulf je organizovao novi pohod na Rim. Papa Stefan se ponovo obratio Pipinu, koji je zatim po drugi put upao u Italiju. Čak je zarobio Aistulfa nedaleko od Pavije i obećao mu život ako vrati zauzete gradove i prekine pohod na Rim. Kada je Aistulf vratio Ravenu i oduzete gradove, Pipin ga je naterao da preda franačkoj državi 1/3 svog kraljevskog bogatstva u Paviji, kao i da plaća godišnji danak od 12.000 zlatnih solida.

Ovo je bilo pravo ponižavanje langobardskog kralja. Nedaleko zatim, kralj Aistulf je stradao nesrećnim slučajem u lovu decembra 756.