Adolf Kirchhoff

Johann Wilhelm Adolf Kirchhoff (6. januar 1826 – 26. februar 1908) bio je nemački klasični filolog i stručnjak za epigrafiju.

Johann Wilhelm Adolf Kirchhoff

Rođenje (1826-01-06)6. 1. 1826.
Berlin, Nemačka
Smrt 26. 2. 1908. (dob: 82)
Berlin, Nemačka
Državljanstvo Nemačka
Polje Klasična filologija, epigrafija

Život uredi

Kirchhoff je rođen u Berlin kao sin slikara Johanna Jakoba Kirchhoffa, koji se u svom slikarstvu bavio historijskom tematikom. U Berlinu je stekao i svoje obrazovanje. Bio je predavač u različitim školama, a 1865. postavljen je za profesora klasične filologije na Univerzitetu u Berlinu, gde je i ostao do kraja života. Kirchhoffov naučni rad odslikava njegovo široko polje zanimanja u oblasti lingvistike, klasičnih starina i grčke epigrafike.

Dela uredi

Sledeća dela predstavljaju rezultat Kirchhoffovih epigrafskih i paleografskih istraživanja:

  • Die Umbrischen Sprachdenkmäler (1851)
  • Das Stadtrecht von Bantia (1853), o Bantinskoj ploči otkrivenoj 1793, na kojoj je zapisan zakon koji uređuje municipalne poslove antičke Bantije
  • Das Gotische Runenalphabet (1852)
  • Die Fränkischen Runen (1855)
  • Studien zur Geschichte des Griechischen Alphabets (4th ed., 1887).

Kirchhoff je priredio drugi deo četvrtog toma Zbornika grčkih natpisa (1859, gde su dati hrišćanski natpisi) te prvi tom Zbornika atičkih natpisa (1873, gde su dati natpisi iz razdoblja pre 403. pne.) uz kasnije dodatke (četvrti tom, deo 13, 1877–1891). Od 1860. do 1902. bio je zadužen za uređivanje Grčkih natpisa. Uređivao je časopis Hermes of 1866. do 1881. godine.