Pampa (kannada: ಪಂಪ, 902 -975 ), poznat i po tituli Ādikavi (ಆದಿಕವಿ "Originalni pjesnik") je bio indijski kannada pjesnik koji se smatra jednim od najvećih kannada pjesnika. Poznat je i po svojim filozofskim učenjima.[1] Služio je kao dvorski pjesnik Chalukya kralja Arikesarija II, Rashtrakuta vazala, a najpoznatija djela su mu epovi Vikramārjuna Vijaya ili Pampa Bharata te Adipurana, oba napisana u Champu stilu koji je sam razvio i koja su korištena od strane kasnijih kannada pisaca.

Djela džainističkih pisaca kao što su Ādikavi Pampa, Sri Ponna i Ranna su zajedno poznata kao "tri dragulja Kannada književnosti", odnosno najvrijednija u srednjovjekovnoj kannada književnosti.[2]

Izvori i literatura uredi