Adalbéron od Laona

Ne miješati sa nadbiskupom Adalberonom od Rheimsa (u. 988 ili 989).

Adalberon ili Ascelin (? - 1030/1031) bio je francuski rimokatolički biskup i pjesnik. Bio je sin Reginara od Bastognea, i nećak nadbiskupa Adalberona od Reimsa.

Školovao se u Reimsu, a biskupom Laona je imenovan 977. Početak njegovog dugog stolovanja je obilježila žestoka borba feudalnih dinastija u tadašnjoj Francuskoj. Prvi put se spominje u kronikama Richera od Reimsa, u kojima je navedeno da su ga 977. optuživali za preljubničke odnose sa kraljicom Emmom od Italije. Godine 981. ga je Emmin sin Louis V prognao iz Laona. Usprkos toga, godine 988. se našao u Laonu kada je grad zauzeo Charles od Donje Lotaringije; tada je bačen u tamnicu, ali je iz nje uspio pobjeći te skloniti kod francuskog kralja Huga Capeta. Usprkos toga je uspio steći naklonost kako Charlesa, tako i nadbiskupa Arnulfa od Reimsa; tako stečeno povjerenje je, međutim, zloupotrijebio, te je Laon, zajedno sa Charlesom i Arnulfom na prevaru predao Hugu Capetu. Ostatak života se posvetio crkvenim poslovima.

Organizacija feudalnog društva prema Adalberonu.

Adalberon je najpoznatiji kao autor satiričkih pjesama koje su, iako posvećene kralju Robertu II Pobožnom izražavale neprijateljstvo prema tadašnjem pokretu za crkvenu i monastičku reformu, a posebno prema opatu Odilu od Clunyja, koga je zbog skromnog porijekla smatrao nedostojnim crkvene časti. Ipak, njegovo najpoznatije djelo je pjesma u kojoj tadašnje društvo dijeli na tri reda/staleža - "oratores" ("govornici" ili Crkva); "bellatores" ("ratnici", odnosno vitezovi); i "laboratores" ("radnici", odnosno seljaci ili kmetovi). Prema Adalberonu svaki red/stalež na svoj način podržava druga dva - "govornici" mole za "ratnike" i "radnike"; "ratnici" oružjem brane "govornike" i "radnike", a "radnici" svojim trudom brane "govornike" i "ratnike". Ta je zamisao često navođena kao jedan od najjasnijih primjera tzv. trifunkcionalne hipoteze o društvenoj organizaciji, odnosno kao ideološko opravdanje srednjovjekovnog feudalizma.

Literatura

• Carozzi, Claude (ed. and trans.). Adalberon de Laon. Poème au roi Robert. Les classiques de l'histoire de France au moyen âge 32. Paris, 1979.
• Migne, J.P. (ed.). Patrologia Latina, vol. 141. Paris, 1844. Transcription available from Documenta Catholica Omnia
• Valois, H. (ed.). Carmen panegyricum in laudem Berengarii. Paris, 1663. First (modern) publication of the poem.
• Histoire de la France, ed. George Duby, Larousse 1988, vol I, p. 301;
• Franco Gardini, in The Medieval World, ed. Jacques le Goff, 1987, Eng. transl. 1990, Collins & Brown, p. 75.