Abidos (Egipat)

Abidos (arapski: أبيدوس)/Abīdūs, koptski: Ebōt) je arheološki lokalitet u Gornjem Egiptu, u selu Araba el-Madfuna, koje je udaljeno 16 km južno od grada Girge u Muhafaza Sohag.

Abidos
أبيدوس
Hram Setia I
Zemlja  Egipat
Regija Muhafaza Sohag
Civilizacija Antički Egipat
Abidos (Egipat) na mapi Egipta
Abidos (Egipat)
Pozicija Abidosa u Egiptu
Period postojanja Prva dinastija - Trideseta dinastija Egipta
Koordinate: 26°11′N 31°55′E / 26.183°N 31.917°E / 26.183; 31.917

Lokalitet se nalazi u pustinjskom dijelu zapadne obale Nila.

Historija i karakteristike uredi

Abdžu kako mu je bilo ime na staroegipatskom bio je nekropola prvih faraona Starog kraljevstva, a nakon tog hodočasnički centar kulta boga Ozirisa.[1]Antički Egipćani vjerovali su da se grobnica Ozirisa-Boga mrtvih i podzemlja, nalazi u Abidosu, i da je u njemu pokopana njegova glava.[2]

Lokalitet je dugo bio poznat kao nekropola Prve i Druge dinastije.[1] Nakon iskapanja koja su provedena krajem [[1970-e|1970-ih otkrivene su grobnice vladara koji su prethodili Prvoj dinastije i ujedinjenju Egipta. U tim grobnicama pronađena je sva sila netaknute grnačarije, kraljevskih amblema i kartuša od slonovače sa imenima nekoliko vladara iz Predinastičkog Egipta. Kartuše također dokumentiraju da su hijeroglifi dostigli naprednu fazu daleko ranije, nego što se mislilo.[1] Pored toga nekoliko velikih ograđenih kaseta od adobe opeke smještenih pored ruba pustinje identificirane su kao grobnice faraona Prve(oko 2925. pne.-2775. pne.) i Druge dinastije (oko 2775. pne.. - 2650. pne.). Tu je pronađen čitav niz drvenih brodica prekrivenih adobe opekom, za koje se pretpostavlja da su bili prototipi za brodice ukopane u jame pored piramida Starog kraljevstva (oko 2575. pne.-2130. pne.).[1]

Duhovno božanstvo nekropole u Starom kraljevstvu za Pete dinastije bio je bog šakal, zvan - Hentiamenti (oko 2465. pne.-2325. pne.). Njegov se kult vremenom stopio u kult boga Ozirisa, pa je Abidos postao mjesto hodočašća pobožnih Egipćana, koji su željeli iznad svega biti pokopani što bliže slavnoj Ozirisovoj grobnici u Abidosu.[1]

Za one koji nisu mogli platiti trošak da budu sahranjeni u njemu, postavljene su stele, sa njihovim imenima, titulama i molitvama upućenim bogu. U nekropoli su pronađene na hiljade takvih stela.[1]

Faraoni, koji su do tad bili pokopani u blizini svojih rezidencija, a ne u Abidosu potaknuli su kult vlastite divinizacije u Abidosu, pa su sa posebnom pažnjom dekorirali i proširivali Ozirisov hram.[1] U narednim vijekovima taj hram su sukcesivno obnavljali ili dograđivali Pepi I, Ahmose I, Thutmose III, Ramzes III i Amazis II. Neki faraoni Srednjeg i Novog kraljevstva podizali su kenotafe u Abidosu.[1]

Hram Setia I uredi

Hram od bijelog mramora koji se ispočetka zvao - Abidos, sagrađen je za vladavine faraona Setia I a dovršili su ga njegov sin Ramses II i unuk Merneptah.[2] To je građevina tlocrta u obliku obrnutog slova L, sa sedam svetišta posvećenih sedmorici bogova: Ozirisu, Izidi, Horusu, Amon-Rau, Rau i Ptahu i samom Setiju kao obožavanom faraonu. U tom se hramu nalaze najbolje očuvani reljefi i tekstovi iz Osamnaeste dinastije.[2]

Fasadu rese 12 pravokutnih stubova dekorirnih reljefima Ramzesa II koji dočekuju bogove Ozirisa, Izidu i Horusa. Iz ulaznih vrata se ulazi u hipostilnu dvoranu, koju je podigao i dekorirao Ramses II, sa kapitelima u obliku papirusa.[2]

Nakon nje se nešto zapadnije - ulazi se u još veću hipostilnu dvoranu koju je podigao Seti I. Zidovi ispred Ozirisovog svetišta dekorirani su scenama na kojima Seti prinosi žrtve Ozirisu i Horusu.Dekoracije u ovoj dvorani najbolje su u hramu, a fino oslikani zid je nevjerojatne kvalitete. Iza dvorane se nalazi sedam svetišta.[2]

Lijevo od veće hipostilne dvorane nalaze se dvije prostorije, u jednoj od njih nalaze se kartuše 76 faraona. Među njima nema heretičnih Akhenatona i kraljice Hatšepsut.[2]

 
Ruševine Osireiona (Ozirisova hrama)

Nekih 8 metara iza Setijeva hrama nalazi se - Osireion, za kog se pretpostavlja da je bio Setijev kenotaf. To je bio hram sa hipostilnom dvoranom od 10 monolitnih stupova.[1]

Još jedan hram posvećen Ozirisu (danas u ruševinama), sagradio je Ramses II, sjeverno od Setijevog hrama.[1]

Oko i između različitih hramova Abidosa nalazi se ogroman kompleks nekropole koja su koristila od prahistorije do rimskog doba.[1]

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Abydos ancient city, Egypt (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12.8. 2020. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Abydos (engleski). Ask-Aladdin. Pristupljeno 12.8. 2020. 

Vanjske veze uredi