Aćim Čumić (Trešnjevica kod Kragujevca, 1836. – Kusatak, 27. 7. 1901) bio je profesor prava, sudija, predsednik vlade Srbije.

Aćim Čumić

Studirao je pravo u Hajdelbergu i Parizu. Radio je kao profesor gimnazije, zatim u sudu. Za profesora kaznenog prava na Velikoj školi postavnjen je 1865. godine. Učestvovao je u radu ustavnog odbora iz 1868. godine i bio zapažen po rečitosti i predlogu da se vlada stavi pod nadzor državnog saveta, a ne skupštine.

Bio je političar konzervativne orijentacije, blizak starijim političarima Iliji Garašaninu i Jovanu Marinoviću, i predvodnik grupe mladokonzervativaca. Bio je temperamentan čovek, oštrog jezika.

1871. godine postao je predsednik beogradske opštine, ali ga je liberalsko namesništvo, na čijem čelu se nalazio Jovan Ristić, ubrzo zbacilo. Potom se bavio advokaturom u Beogradu, da bi 1873-1874. godine bio ministar unutrašnjih dela u Marinovićevom kabinetu.

25. 11. 1874. godine Čumić je zamenio Marinovića i sam postao predsednik vlade. Zadržao je ministarstvo unutrašnjih dela. Pošto vlada nije uživala poverenje skupštine, to je već posle tri meseca, 22. 1. 1875. godine, bila zamenjena drugom. Potom je postavljen za sudiju Kasacionog suda.

Od strane liberalske vlade uhapšen je 1878. godine zbog navodnog učešća u Topolskoj buni i osuđen na smrt zajedno sa Jevremom Markovićem, ali je ubrzo pomilovan i osuđen na 10 godina robije. Pušten je iz zatvora po padu Ristićeve vlade i dolasku naprednjačke 1880. godine. Kasnije se više nije bavio politikom.

Tokom 1880-tih godina bio je vladin predstavnik ('komesar') kod društva za izgradnju i eksploataciju srpskih železnica. Veoma se angažovao na podizanju Kolarčevog fonda. Napisao je sledeća dela: Kasacijona vlast (1867) i Zadužbine u odbrani Srpstva (1890).

Bio je član Srpskog učenog društva i počasni član Srpske kraljevske akademije od 1892. godine.


Prethodnik:
Gligorije Jovanović
predsednik Beogradske opštine
1869
Nasljednik:
Arsa Lukić
Prethodnik:
Jovan Marinović
predsednik Vlade Srbije
18741875
Nasljednik:
Danilo Stefanović