Godina 1946 (MCMXLVI) bila je redovna godina koja počinje u utorak.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1910-e  1920-e  1930-e  – 1940-e –  1950-e  1960-e  1970-e
Godine: 1943 1944 194519461947 1948 1949
1946. po kalendarima
Gregorijanski 1946. (MCMXLVI)
Ab urbe condita 2699.
Islamski 1365–1366.
Iranski 1324–1325.
Hebrejski 5706–5707.
Bizantski 7454–7455.
Koptski 1662–1663.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2001–2002.
Shaka Samvat 1868–1869.
Kali Yuga 5047–5048.
Kineski
Kontinualno 4582–4583.
60 godina Yang Vatra Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11946.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

 
Amblem NR Albanije
 
Prvi Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija

Februar/Veljača uredi

 
Ivan Ribar i Tito 1943 - sada predsednik prezidijuma skupštine i predsednik vlade
  • 1. 2. - Josip Broz Tito prvi predsednik novoformirane Vlade FNRJ.
  • 1. 2. - Zoltán Tildy, iz Sitnoposedničke stranke, prvi je predsednik mađarske republike (do 1948), premijer je od 4-og Ferenc Nagy iz iste stranke (do 1947).
  • 1. 2. - Tajni sporazum SSSR i Sirije o vojnoj pomoći.
 
Trygve Lie
  • 2. 2. - Norvežanin Trygve Lie postaje prvi Generalni sekretar Ujedinjenih naroda (do 1952).
  • 2. 2. - Od južnog Sahalina i Kurilskih otoka, uzetih prošle godine od Japana, osnovana Južnosahalinska oblast - dogodine deo šire Sahalinske oblasti Ruske SFSR.
  • 3. 2. - Guzenkova afera: novinar Drew Pearson objavljuje vest o prebegu sovjetskog šifranta prošlog septembra u Kanadi, sa dokazima o špijunskoj mreži u toj zemlji, SAD i UK - kanadska vlada nekoliko dana kasnije osniva istražnu komisiju.
  • 3. 2. - Incident u Tonghua: neuspela pobuna japanskih zarobljenika koje su držali kineski komunisti, u dosluhu sa Kuomintangom, praćena je masakrom.
  • 4. 2. - Milan Nedić izvršio samoubistvo u pritvoru u Beogradu.
  • 4 - 5. 2. - Američka i britanska vlada priznale rumunsku vladu, kojom dominiraju komunisti.
  • 5. 2. - Na snazi je ugovor o poljsko-sovjetskoj granici od prošlog avgusta (još dve izmene 1948. i '51.).
  • 5. 2. - Američka firma TWA otvara prvu redovnu transatlantsku avionsku liniju, New York City - Paris, avionom Lockheed Constellation.
  • 7. 2. - Incident u Beogradu, američki narednik Charles Nicoloff ubio sovjetskog vojnika Ivana Ivanovića Vasiljenka, navodno u samoodbrani (oslobođen u decembru pred vojnim sudom u Napulju)[1].
  • ca. 7. 2. - Zakon o ovlašćenju Vladi FNRJ za donošenje uredaba po pitanjima iz narodne privrede (jačanje državne intervencije u privredu).
  • 8. 2. - Kim Il-sung postaje predsednik Privremenog narodnog komiteta za sever Koreje, uz podršku sovjetskih okupacionih vlasti (gen. Terentij Štikov). Uskoro se sprovodi redistribucija zemlje, nacionalizacija teške industrije i neke socijalne mere.
  • 8. 2. - Američki departman rata objavljuje da će otpustiti Jugoslovene koji služe sa okupacionim snagama u Nemačkoj; 12-og se izveštava o raciji među Poljacima i Jugoslovenima, kako bi se sprečilo formiranje armija neprijateljskih prema vladama u postojbinama. (New York Times)
  • 9. 2. - Staljinov govor u Boljšom teatru: kapitalistički razvoj čini ratove neizbežnim (shvaćeno kao pretnja Zapadu), najavljuje nove petogodišnje planove i napore.
  • 12. 2. - Pokret za građanska prava (SAD): crni veteran Isaac Woodard je prebijen i oslepljen u Južnoj Karolini - šerif koji je to učinio je oslobođen.
  • 13. 2. -   Federalna Država Bosna i Hercegovina postaje Narodna Republika Bosna i Hercegovina.
  • 14. 2. - Memorandum vlade FNRJ o "antijugoslovenskom stavu" poljske emigrantske armije (Andersova armija).
 
ENIAC
  • 14. 2. - Javnosti predstavljen ENIAC, prvi programabilni računar opšte svrhe.
  • 14. 2. - Laburistička vlada nacionalizovala Banku Engleske - sledi principe kejnzijanizanske ekonomike, niske kamate i podrška agregatnoj potražnji.
  • 16. 2. - Poleteo Sikorsky S-51, prvi komercijalni helikopter.
  • 16. 2. - Osnovan francuski Saarski protektorat, odvojen od ostatka Nemačke pod savezničkom okupacijom (priključen Zapadnoj Nemačkoj 1957).
  • 18. 2. - U Bombaju izbija pobuna u Kraljevskoj indijskoj mornarici, zbog loše hrane - proširila se lukama cele Britanske Indije, do gušenja 24-og stradalo je više od 200 ljudi.
  • 18. 2. - "Velika konzistorija": papa Pio XII proizveo je 32 kardinala, među kojima je i József Mindszenty iz Mađarske.
  • 19. 2. -   Federalna Država Srbija postaje Narodna Republika Srbija.
  • 20. 2. - Eksplozija u rudniku uglja u Bergkamenu na severu Rura, poginulo 405 rudara.
  • 22. 2. - Uticajni "Dugi telegram" službenika američke ambasade u Moskvi Georga F. Kennana o načinu na koji SSSR posmatra svet (sovjetski ambasador u Washingtonu Nikolaj Novikov će u septembru poslati "Novikovljev telegram" o viđenju američkih planova).
  • 24. 2. - Juan Peron izabran za predsednika Argentine (preuzima u junu pa do 1955. i opet 1973-74). Njegova partija dobija većinu u parlamentu. Deklarisani ciljevi su socijalna pravda i ekonomska nezavisnost.
  • 26. 2. -   Federalna Država Hrvatska postaje Narodna Republika Hrvatska.
  • 26. 2. - Početak opažanja "fantomskih raketa" iznad Skandinavije, što se nastavlja u ostatku godine.
  • 28. 2. - Prvi broj francuskog sportskog lista L'Équipe.
  • 28. 2. - Franko-kineski sporazum o povlačenju kineskih vojnika sa severa Vijetnama (dovršeno u junu) i kraju francuskih koncesija u Kini. Hồ Chí Minh telegramom poziva Trumana da podrži nezavisnost Vijetnama.
  • februar-avgust - Povrede jugoslovenskog vazdušnog prostora iznad Slovenije, od strane američkih i britanskih aviona.

Mart/Ožujak uredi

 
Naftne koncesije/sfere uticaja SSSR i UK u Iranu
  • 2. 3. - Rok za povlačenje stranih trupa iz Irana: Britanci to i čine, Sovjeti zasada odbijaju.
  • 4. 3. - Carl Gustaf Emil Mannerheim se povlači sa čela Finske, nasleđuje ga premijer Juho Kusti Paasikivi (do 1956) - sledi politiku demokratije i neutralnosti i dobrih odnosa sa SSSR (→ finlandizacija).
  • 5. 3. - Čerčilov govor u Fultonu, Misuri, o "Gvozdenoj zavesi".
  • 6. 3. - Kinezi sprečili francusko iskrcavanje u Haiphongu na severu Vijetnama (Tonkinu). Kasnije tokom dana Ho Chi Minh potpisao provizorni sporazum, Ho–Sainteny, o slobodnoj "Republici Vijetnam" u okviru Francuske unije i francuskim trupama u Tonkinu.
  • 7. 3. - Iranska kriza: SAD zahtevaju od Sovjeta da se povuku iz Irana.
  • 8. 3. - Bell 47 je prvi helikopter odobren za civilnu upotrebu u SAD.
  • 9. 3. - U gomili na stadionu Burnden Park u Boltonu stradala 33 navijača. Utakmica je nastavljena posle pauze.
  • 10. 3. - U tršćanskom predgrađu Servola ubijeno dvoje projugoslovenskih demonstranata - protesti i neredi u gradu sledećih dana.
  • 10. 3. - Lavovski sabor: Ukrajinska grkokatolička crkva se pod pritiskom vlasti priključuje Ruskoj pravoslavnoj (legalizovana 1989).
  • 10. 3. - Dijamantski jubilej, 60 godina, Age Khana III, lidera nizaritskih ismailitskih šiitskih muslimana - njegova težina je u Bombaju odmerena u dijamantima, za socijalne svrhe.
  • 11. 3. - Uhapšen bivši komandant Auschwitza Rudolf Höss (pogubljen u aprilu 1947).
  • 13. 3. - Draža Mihailović uhvaćen u okolini Višegrada.
  • 13. 3. - Reorganizovna OZNA, Odeljenje za zaštitu naroda: od Prvog i Drugog odseka nastaje Uprava državne bezbednosti, UDBA, pri unutrašnjim poslovoma, a od trećeg Kontraobveštajna služba, KOS, pri vojsci.
  • 15. 3. - Britanski premijer Clement Attlee objavljuje nameru dati nezavisnost Indiji, čim se dogovore oko ustava.
  • mart - Sovjetsko-iranski naftni sporazum je povoljan za Sovjete, ali iranski Medžlis je sledeće godine odbio ratifikaciju.
  • 17. 3. - 18. dodjela Oscara: najbolji film je The Lost Weekend, ukupno četiri nagrade.
  • 18. 3. - Tito u Varšavi, potpisan Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Poljske i Jugoslavije.
  • 18. 3. - Vrhovni sovjet SSSR usvojio zakon o Četvrtoj petoletki - obnova i razvitak zemlje.
  • 19. 3. - Francuska Gvajana, Gvadalupa, Martinik i Reunion su postali prekomorski departmani Francuske.
  • 19. 3. - Oboleli Mihail Kalinjin se povlači s položaja titularnog šefa države SSSR, nasleđuje ga Nikolaj Švernik (do 1953).
  • 20. 3. - Najgora železnička nesreća u istoriji Brazila: 185 mrtvih kod Arakažua na istoku, nakon iskliznuća iz šina.
  • 20. 3. - Internacija Japanskih Amerikanaca: zatvoren je poslednji od deset logora, Tule Lake na severu Kalifornije.
  • 22. 3. - Londonski ugovor: Transjordan, deo Britanskog Mandata Palestine, postati će Hašemitska Kraljevina Transjordan, nezavisna sa britanskim bazama.
  • 23. 3. - "Bandung more vatre": indonežanske snage se nakon ultimatuma povlače iz južnog dela Bandunga sa stotinama hiljada civila i pale sve za sobom (na severu Bandunga su Britanci, koji predaju grad Holanđanima 17. 4.).
  • 24. 3. - Na Cetinju osnovano Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore.
  • 24. 3. - U New Delhi stiže tzv. Kabinetska misija: želi nepodeljenu nezavisnu Indiju sa trospratnom strukturom, ali između Indijskog nacionalnog kongresa i Muslimanske lige vlada nepoverenje.
  • 24. 3. - Umro šahovski prvak Aleksandr Aljehin - interregnum traje do 1948. i Botvinikove pobede na specijalnom turniru.
  • 25. 3. - Otvoren londonski aerodrom Heathrow, jedan od najvećih na svetu.
  • 25. 3. - Radio Moskva izjavljuje da će se sovjetske trupe povući iz Irana.
  • 30. 3. - Nota vlade SAD vladi FNRJ povodom hvatanja Draže Mihailovića - podsećanje da je "vodio snage otpora", oficiri za vezu i spaseni avijatičari bi mogli svedočiti u procesu (vlada FNRJ odbija notu).
  • 31. 3. - Priv izbori u Grčkoj od 1936: KP Grčke bojkotuje, navodeći Beli teror. Uspeh desnih partija, premijer će postati Konstantinos Caldaris. Noć pred izbore, komunistička grupa je napala policijsku stanicu u selu Litohoro, čime se obnavlja Grčki građanski rat (do 1949), u kojem FNR Jugoslavija daje najveću podršku grčkim komunistima.

April/Travanj uredi

 
Pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo (1947)
  • 1. 4. - Omladinskom radnom akcijom (ORA) počela izgradnja željezničkepruge Brčko-Banovići.
  • 1. 4. - Raspuštena britanska kolonija Straits Settlements: Penang i Malacca zajedno sa Malajskim državama čine Malajsku uniju (Federacija Malaja 1948-63, prošireno u Maleziju); Singapur je zasebna kolonija (deo Malezije 1963-65, zatim nezavisan).
  • 1. 4. - Operacija Road's End: Amerikanci uništili 24 zarobljene japanske podmornice.
  • 1. 4. - Zemljotres pored Aleutskih ostrva, cunami je smrtonosan i na Havajima.
  • 1. 4. - Sarov je izabran za lokaciju proizvodnje sovjetskog nuklearnog oružja, Arzamas-16.
  • 3. 4. - Titov ekspoze o vanjskoj politici u Saveznoj skupštini, izvještava o "prelijetanju savezničkih vojnih i drugih aviona" iznad Jugoslavije.
  • 4. 4. - Iranska kriza: Rezolucija 3 Saveta bezbednosti UN: Sovjeti se pozivaju da njihove trupe što pre napuste Iran.
  • ca. 4. 4. - FNRJ: Zakon o opštoj državnoj kontroli (nadzire državne organe i njima potčinjene ustanove i preduzeća).
  • 5. 4. - Američki brod USS Missouri stigao pred Istanbul s ostacima umrlog turskog ambasadora (SSSR protestuje); četiri dana kasnije stiže u Pirej.
  • 5. 4. - Sovjetske trupe napustile dansko ostrvo Bornholm.
  • 8. 4. - Osnovana je firma Électricité de France (EDF), nakon nacionalizacije oko 1.700 firmi iz energetske branše (privatizovana 2004. uz većinski vladin udeo, renacionalizacija najavljena 2022).
  • 10. 4. - Prvi višestranački izbori u Japanu od 1937. i prvi sa ženskim glasanjem - najviše mandata dobila Liberalna partija, ali njenom lideru Ichirō Hatoyami nije dozvoljeno da povede vladu.
  • 11. 4. - Na inicijativu Félixa Houphouët-Boignyja, poslanika iz Obale Slonovače, francuska skupština ukida prinudni rad u kolonijama.
  • 13. 4. - Vlada FNRJ priznala Špansku republikansku vladu u izbeglištvu.
  • 13. 4. - Zakon Marthe Richard ukida bordele u Francuskoj.
  • 16. 4. - Prvo lansiranje rakete V-2 u SAD, na poligonu White Sands u Novom Meksiku.
  • 16. 4. - Hooverova misija: kratak boravak u Beogradu, na proputovanju iz Beča u Atinu.
  • 17. 4. - Poslednji francuski vojnici napuštaju Siriju (slavi se kao Dan evakuacije).
  • 17. 4. - Osnovana Narodna tehnika Jugoslavije.
  • 18. 4. - Vlada SAD uspostavila diplomatske odnose sa FNRJ, tj. priznaje Titovu vladu, ne odobravajući politiku.
  • 18. 4. - Zvanično raspušteno Društvo naroda. Raspušten je i Stalni sud međunarodne pravde, zamenjuje ga Međunarodni sud pravde.
  • 20. 4. - Objavljen Izveštaj Anglo-američkog istražnog komiteta o problemima evropskog jevrejstva i Palestine: preporučuje se prijem 100.000 Jevreja žrtava nacifašističkog progona. Kada britanska vlada, s nedovoljnim finansijskim i vojnim sredstvima, to odbije, naći će se na udaru jevrejskih napada.
  • 21. 4. - Prva prijateljska fudbalska utakmica Crvene Zvezde i Partizana.
  • 21. 4. - Osnovana Socijalistička partija jedinstva Nemačke (SED), spajanjem komunističke i socijaldemokratske partije u ruskoj zoni - vladajuća partija Istočne Njemačke do 1989.
 
Jedna rana vespa
  • 23. 4. - Italijanska firma Piaggio je patentirala motocikl-skuter pod nazivom Vespa.
  • 23. 4. - Film The Outlaw iz 1943. je redistribuiran, istakla se Jane Russell.
  • 24. 4. - Prvi letovi dva sovjetska mlaznjaka, MiG-9 i Jak-15.
  • ca. 26. 4. - Sovjeti se povlače sa severoistoka Kine, komunisti preuzimaju Harbin, Qiqihar, Changchun.
  • 29. 4. - Počinje Tokijski proces japanskim ratnim zločincima.
  • ca. 29. 4. - FNRJ: Uredba o otkupu žitarica u ekonomskoj 1946/1947 godini (obavezni ili prinudni otkup) - cilj je snabdevanje gradova, vojske i nove industrije; nerealne procene i ideološki pristup dovode do nezadovoljstva i ekscesa na selu.
  • 29. 4. - Američki letači traže od Trumana da pomogne Mihailoviću. (NYT)
  • april - Tadao Kashio u Japanu osnovao firmu, budući Casio; prvi veći proizvod: prsten-držač za cigaretu.

Maj/Svibanj uredi

  • 1. 5. - Čuvar ambasade SAD William Wedge službenim džipom pod uticajem alkohola usmrtio oficira JA (u septembru osuđen na osam godina)[2].
  • 2. 5. - Na ministarskom savetu u Parizu odlučeno da Palagruža pripadne Jugoslaviji, pod uslovom da ne bude militarizovana i da se zaštite italijanska ribarska prava.[3] Na ovoj konferenciji nema napretka povodom Trsta.
  • 2. 5. - Prikazan film The Postman Always Rings Twice.
  • 3. 5. - Tokijski proces: Međunarodni vojni tribunal za Daleki istok počinje suđenje (do 1948).
  • 5. 5. - Predlog francuskog ustava, usvojen prošlog meseca, odbijen je na referendumu sa 52,8% glasova - slede novi izbori za Konstituantu 2. juna i novi nacrt u septembru.
  • 5. 5. - Konzervativac Mariano Ospina Pérez je izabran za predsednika Kolumbije (do 1950), zahvaljujući podeli među liberalima - vrhunac izvoza kafe, gradnja infrastrukture i socijalne mere, ali i porast političkih sukoba, naročito od 1948. (Bogotazo, La Violencia).
  • 7. 5. - Kompanija Sony je osnovana kao Tokijski telekomunikacioni inženjering, sa 20 zaposlenih.
  • 7. 5. - Viktor Abakumov je novi ministar državne bezbednosti SSSR umesto Vsevoloda Merkulova (do 1951) - Staljin želi suziti Berijin uticaj u ministarstvima sile, krajem prošle godine ovog je na čelu ministarstva unutrašnjih poslova zamenio Sergej Kruglov (do 1956, s pauzom 1953).
  • 7. 5. - Velika četvorka potvrđuje Rumuniji celu Transilvaniju.
 
Umberto II, "majski kralj"
  • 9. 5. - Italijanski kralj Vitorio Emanuele III abdicirao u korist sina, Umberta II - referendum o uređenju je za manje od mesec dana.
  • 9. 5. - Prva utakmica fudbalske reprezentacije nove Jugoslavije: Čehoslovačka - Jugoslavija 0:2 u Pragu[4]. U Beogradu je potpisan ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći Jugoslavije i Čehoslovačke. Parada i veliki mitinzi u Beogradu i Zagrebu povodom prvog Dana pobede.
  • 9. 5. - Njujorška NBC-jeva stanica WNBT prikazuje Hour Glass, prvi redovni TV varijete šou - od novembra u mreži sa stanicama u Filadelfiji i Skenektadiju.
  • 11 - 15. 5. - Treći kongres USAOJ u Zagrebu, ime promenjeno u Narodna omladina Jugoslavije, predsednik Ratko Dugonjić.
  • 13. 5. - Ministar naoružanja Dmitrij Ustinov je zadužen za sovjetski raketni program.
  • 14. 5. - Američka nota ponavlja zahtev da američki letači svedoče u korist Mihailovića. (NYT)
  • 15. 5. - Incident u Krfskom kanalu, 1. deo: sa albanske obale otvorena vatra na britanske brodove HMS Orion i HMS Superb.
  • 15. 5. - Sicilija dobija autonomiju u Italiji (zastupnici nezavisnosti će dobiti samo 8,8% na izborima).
  • 16. 5. - Jack Mullin je u San Franciscu pokazao nemački uređaj Magnetophon. Prezentaciji prisustvuju inženjeri firme Ampex, koja će, počevši od Modela 200 (1948), biti lider tehnologije audio traka.
  • maj - Počelo povlačenje sovjetskih trupa iz Irana.
  • 18. 5. - Potpisan ugovor o predaji Sarawaka iz uprave "Belog radže" Charlesa Vynera Brookea u režim britanske krunske kolonije, nakon što je predlog izglasan sa 19:16 - Brooke nije imao naslednika ni finansijskih sredstava.
  • 20. 5. - Britanski Donji dom glasao za nacionalizaciju industrije uglja.
  • 22. 5. - Shigeru Yoshida je novi japanski premijer (do 1947. i 1948-54).
  • 23. 5. - Kineski nacionalisti oduzeli Changchun komunistima (do 1948).
  • 23. 5. - Štrajk železničara u SAD - dogovor postignut dva dana kasnije pod pretnjom vojne intervencije.
  • 21. 5. - U FNRJ donesen Opšti zakon o narodnim odborima.
  • 25. 5. -   Okončanjem Britanskog mandata (mada zvanično 17. juna), nastaje nezavisna Hašemitska Kraljevina Transjordan (od 1948. Jordan). Emir Abdulah I Jordanski postaje kralj (do ubistva 1951).
  • 26. 5. - Izbori u Čehoslovačkoj: komunisti dobili relativnu većinu od 38% glasova u celoj zemlji; Slovački Demokrati dobili 62% u poluautonomnoj Slovačkoj. Komunistički lider Klement Gottwald postaje premijer početkom jula (do 1948, zatim predsednik do smrti 1953).
  • 28. 5. - Blum–Byrnesov sporazum: SAD oprašta ratne dugove Francuskoj i daje kredit u zamenu za otvaranje filmskog tržišta (filmska industrija u Francuskoj je najvažnija posle železnice).
  • 28. 5. - 10. 6. - Tito u poseti SSSR-u.
  • 29. 5. - Osnovan Minski traktorski zavod, jedna od najvećih tvornica traktora na svijetu (gusenični traktor od 1950, točkaš od 1953).
  • 31. 5. - U Novosibirsku osnovan Projektantski zavod Antonov (premešten u Kijev 1952).
  • 31. 5. - Varto–Hınıski zemljotres na istoku Turske, između 800 i 1.300 žrtava.

Jun/Juni/Lipanj uredi

  • 1. 6. - Pogubljen Ion Antonescu, ratni vođa Rumunije.
  • 1. 6. -   Francuzi priznaju južni kraj Vijetnama za Autononomnu Republiku Košinkina, protivno sporazumu sa Ho Ši Minom - osnova Južnog Vijetnama (1955-75).
  • 2. 6. - Referendum o monarhiji u Italiji: 54,3% za Republiku Italiju (na jugu većina za monarhiju). Izabrana je i Ustavotvorna skupština, prvi put su glasale žene. De Gasperijevi demokršćani dobijaju 207 mandata, Nennijevi socijalisti 115, Togliattijevi komunisti 104...
  • 2. 6. - Izbori za novu Konstituantu u Francuskoj: Popularni narodni pokret (demokršćani) preuzimaju relativnu većinu od komunista: 166 prema 153 mandata.
  • ca. 3. 6. - FNRJ: Zakon o opštedržavnom privrednom planu i državnim organima za planiranje (planske komisije na svim nivoima; "najviši izraz administrativne intervencije države").
 
Juan Perón je predsednik Argentine
  • 4. 6. - Peron započinje predsednički mandat.
  • 6. 6. - Sporazum o ekonomskoj saradnji SSSR i FNRJ, u principu dogovorena zajednička preduzeća (finalni sporazum sledećeg februara)
  • 6. 6. - U Njujorku osnovana Košarkaška asocijacija Amerike (BAA) - Nacionalna košarkaška asocijacija NBA nastaje 1949. spajanjem sa Nacionalnom košarkaškom ligom.
  • 7. 6. - BBC nastavlja televizijski program prekinut 1939.
  • 8. 6. - Potpisani sporazumi o ekonomskoj saradnji FNRJ i SSSR, do februara će biti osnovana zajednička preduzeća JUSTA i JUSPAD (civilna avijacija odn. dunavsko parobrodarstvo).
  • 8. 6. - Velika proslava pobede u Londonu, od saveznika nisu došli SSSR, Jugoslavija i Poljska.
  • 9. 6. - Ukinute vojne komisije pri partijskim rukovodstvima - centralizacija poslova narodne odbrane, Vojni savet pri CK KPJ, na čelu sa Titom.
  • 9. 6. - Tajlandski kralj Ananda Mahidol /Ananta Mahidon/ Rama VIII je pronađen ustreljen u krevetu. Nasleđuje ga brat Bhumibol Adulyadej, /Pumipon Adun'jadet/ Rama IX (do 2016, krunisan 1950).
 
Beogradski proces: Draža Mihailović i Dragi Jovanović
  • 10. 6. - Beogradski proces: počelo suđenje Draži Mihailoviću pred Vojnim većem Vrhovnog suda FNRJ, kao i još 23-ici, 10 u odsustvu, od kojih će ukupno 11 biti osuđeno na smrt.
  • 10. 6. -   Proglašena Republika Italija, Umberto II zauvek napušta zemlju tri dana kasnije.
  • jun - Baruchov plan predlaže međunarodnu organizaciju za regulaciju nuklearne energije: SSSR odbija, odn. predlaže svoj plan nuklearnog razoružanja.
  • jun - U američkoj zoni Nemačke osnovana Gehlenova organizacija, na čelu sa nacističkim obaveštajcem Reinhardom Gehlenom - prethodnica Savezne obavještajne službe (1956).
  • jun - Jedinice feldžandarmerije koje su održavale red u zapadnim zonama, poslednje su nemačke jedinice koje su položile oružje.
  • 16/17. 6. - "Noć mostova": jevrejska Haganah uništila devet od ciljanih 11 mostova, vezâ Mandatne Palestine sa susednim teritorijama, uz to je izvedeno oko 50 diverzionih akcija.
  • 17. 6. - Osnovana "Jugoslovenska knjiga".
  • 25. 6. - Gen. Lucius Clay obustavlja demontažu industrije u američkoj zoni Nemačke, dok se ne utvrdi hoće li zemlja biti ekonomska jedinica.
  • 26. 6. - Kineski građanski rat se nastavlja punom snagom nakon primirja, nacionalisti pokreću kampanju protiv komunista.
  • 27. 6. - Donesen je Zakon o kanadskom državljanstvu, kojim je ono od 1. januara odvojeno od britanskog.
  • 27. 6. - Ministri Velike četvorke dodeljuju Dodekaneze Grčkoj, nekoliko italijanskih mesta Francuskoj (Briga, Tenda, Mont Cenis).
  • 28. 6. - Drugi kontrolni sporazum u Austriji: smanjena dominacija saveznika nad vlastima. Procenjuje se da su Sovjeti za godinu dana poslali na istok industrijsku opremu vrednu pola milijarde dolara.
  • 29. 6. - Britanci pokrenuli Operaciju Agatha u Palestini: uhapšeno 2.700 Jevreja.
  • 30. 6. - U Poljskoj održan referendum o ukidanju Senata, distribuciji zemlje, nacionalizaciji industrije i novim granicama.
  • 30. 6. - Neredi u Trstu, američka patrola ranjena od granate, neredi i štrajk i sledećih dana. (NYT)

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Proba na Bikiniju
  • 1. 7. - Američka Operacija Crossroads, test Able na pacifičkom atolu Bikini: prva mirnodopska atomska proba i prva detonacija atomske bombe od Japana prošlog avgusta. Isprobavan je efekat na flotu brodova.
  • 1. 7. - Sarawak postaje britanska krunska kolonija (deo Malezije od 1963).
  • 3. 7. - Enver Hodža završio posetu Beogradu.
  • 4. 7. -   Filipini postižu samostalnost nakon 47 godina vladavine SAD i 381 godinu zapadne vlasti.
  • 4. 7. - Pogrom u Kielcu: u poljskom mestu Kielce ubijeno 42 Jevreja povratnika iz konc-logora, nakon antisemitskih kleveta - Jevreji nakon ovoga masovno napuštaju Poljsku.
  • 5. 7. - U Parizu predstavljen bikini, kreacija Louisa Réarda. Pre oko mesec dana, Jacques Heim je predstavio atome, dvodelni kupaći kostim oskudniji nego '30-tih, ali suzdržaniji od Reardovog, tako da će se u početku bolje prodavati.
  • 6. 7. - Neredi u Trstu zbog odluke o "internacionalizaciji" grada.
  • 7. 7. - Komunistička direktiva u Kini pokreće 18 meseci konfiskacije imovine zemljoposednika - mnogi su ubijeni.
  • 9. 7. - Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Albanije i Jugoslavije.
  • 10. 7. - Nehru izjavljuje da provincije ne trebaju biti obavezne pridruživati se grupama i da Indijski nacionalni kongres nije obvezan planom Kabinetske misije - nakon ovoga i Muslimanska liga odustaje od plana 29. 7..
  • 13. 7. - Američka patrola ubila dvojicu jugoslovenskih vojnika na Morganovoj liniji kod Trsta. (NYT)
  • 14. 7. - Objavljena "Zdravoramska knjiga o negovanju bebe i deteta" Benjamina Spocka.
  • 15. 7. - Anglo-američki zajam: SAD daju 3,75 milijardi dolara zajma Ujedinjenom Kraljevstvu, i Kanada 1,19 milijardi, s kamatom od 2% - uslov konvertibilnosti sterlinga će izazvati problem sledeće godine (otplaćeno 2006).
  • 17. 7. - Draža Mihailović je streljan dva dana nakon smrtne presude.
  • 17. 7. - Švedska pobedila Jugoslaviju 3:2 u finalu evropske zone Davis cupa.
  • 18. 7. - CK KPJ preko sindikata organizuje demonstracije protiv Franka, povodom 10-godišnjice njegovog puča u Španiji (potežu se i pitanja Trsta i Julijske krajine, kritika Zapada).
  • 19. 7. - Jugoslavija izgubila od švedskog domaćina u finalu evropske zone Davis Cup-a sa 3:2 (za Jugoslaviju igrali Dragutin Mitić i Josip Palada).
  • 19. 7. - Na sarajevskoj stanici Bjelave izmjereno 40 stepeni.
  • 21. 7. - Prvi višestranački izbori u Turskoj, ali neslobodni, sa javnim glasanjem i tajnim brojanjem: velika većina za DžHP.
  • 21. 7. - Vrhunac nereda u La Pazu: ne znajući da je predsednik gen. Gualberto Villarroel podneo ostavku, gomila upada u predsedničku palatu, ubija ga i veša na banderu.
  • 21. 7. - Prvi put da mlaznjak sleti na nosač aviona, Phantom PH na USS Franklin D. Roosevelt.
  • 22. 7. - Militantni cionisti iz Irguna podmetnuli bombu u jerusalimski hotel "King David", sedište britanskih vlasti u Palestinskom mandatu - 91 žrtva, od čega 28 Britanaca, 41 Arapa i 17 Jevreja.
  • 23. 7. - Andrija Štampar je na čelu prelaznog komiteta UN nakon Krotkova iz SSSR (WHO osnovan 1948).
  • 25. 7. - Dean Martin i Jerry Lewis prvi put nastupili kao tim (partnerstvo traje do 1956).
  • 25. 7. - Test Baker na Bikiniju: podmorska nuklearna eksplozija.
  • 26. 7. - Generalni direktor UNRRA Fiorello H. La Guardia stigao u posetu Beogradu.
  • 29. 7. - U Parizu počela mirovna konferencija zemalja-pobednica u Drugom svetskom ratu. Mirovni ugovori, usaglašeni tokom zasedanja konferencije do 16. oktobra, potpisani 10. februara 1947.
  • 31. 7. - Objavljen Morrison–Gradyjev plan ili Plan provincijske autonomije: samoupravne arapske i jevrejske provincije pod britanskim nadzorom, Jerusalim i Negev direktno pod Britancima - svi ga odbijaju.
  • leto - Velika suša dovodi do loše žetve u SSSR i gladi sa vrhuncem sledećeg proleća - broj mrtvih se procenjuje od nekoliko stotina hiljada do dva miliona.

Avgust/August/Kolovoz uredi

  • 1. 8. - Vraćena mađarska forinta, umesto pengova, čime je okončana hiperinflacija u toj zemlji. Jedna forinta je zamenila 4×1029 pengova (prošlog meseca je izdata novčanica od 100.000.000.000.000.000 pengova).
  • 1. 8. - Osnovan Scandinavian Airlines System, konzorcij avio-kompanija Danske, Norveške i Švedske.
  • 7. 8. - Kriza turskih moreuza: SSSR traži preispitivanje režima u Moreuzima i sazivanje nove konferencije - napetost traje do oktobra. Sovjeti imaju i pretenzije na teritorije na severoistoku Turske, koje su nekada pripadale carskoj Rusiji.
  • 8. 8. - Prvi let šestomotornog elisnog bombardera Convair B-36 Peacemaker - glavni prenosnik nuklearnog oružja 1948-55.
  • 9. 8. - Kod Kranja prisilno spušten američki avion C-47 koji je navodno zalutao usled oluje (povrede vazdušnog prostora traju od februara).
  • 9. 8. - Neredi u Gorici, verovatno u vezi sa nedavnim nacrtom ugovora i predloženim granicama. (NYT)
  • 9. 8. - Rezolucija X plenuma bugarskih komunista o makedonskom pitanju - za ujedinjenje Makedonaca oko NR Makedonije, na osnovu ugovora o savezu Bugarske i Jugoslavije.
  • 9. 8. - U Lujzijani pronađeno telo linčovanog crnog veterana Johna Cecila Jonesa - slučaj će dobiti nacionalnu pažnju, Truman u decembru osniva Komitet o građanskim pravima.
  • 10. 8. - U beogradskom Žarkovu osnovan Vazduhoplovnotehnički institut.
  • 12. 8.. - Britanska je vlada naredila zaustavljanje useljavanja u Palestinu, a preostale Židove koji su željeli imigrirati internirala je na Cipar.
  • 14. 8. - Dekret orgbiroa CK SKP(b) "O časopisima 'Zvezda' i 'Lenjingrad'" početak je "Ždanovizma" u sovjetskoj kulturi.
  • 15. 8. - Prikazan Hitchcockov film Notorious.
  • 15. 8. - Redovan program američke TV mreže DuMont sa dve stanice, u Njujorku i Vašingtonu (mreža ugašena 1956).
  • 16. 8. - "Dan direktne akcije" u Kalkuti, početak "Sedmice dugih noževa" u kojoj je poginulo nekoliko hiljada muslimana i hinduista u međusobnim obračunima, nakon što je Muhamed Ali Džina pozvao na generalni štrajk u podršku osnivanju Pakistana.
  • 16. 8. - Dumarsais Estimé je novi predsednik Haitija (do 1950)
  • 18. 8. - Eksplozija na Vergaroli u Puli, pod savezničkom vojnom administracijom, oko 70 mrtvih.
  • 19. 8. - Kod Bleda oboren američki transportni avion C-47, pet mrtvih (ovaj i avion od 9. 8. spustili/oborili jugoslovenski lovci Jak-3). Poginuli letači dobili spomenik na Arlingtonu 1950.
  • 20. 8. - Zvanično raspuštanje Wehrmachta - na zapadu će biti osnovan Bundeswehr (1955), na istoku Nacionalna narodna armija (traje 1956-90).
  • 20. 8. - Američka 88. divizija paradira blizu Morganove linije. (NYT)
  • 21. 8. - SAD zahtevaju od Beograda da oslobodi avijatičare u roku od 48 sati ili će stvar biti iznesena pred Savet bezbednosti. (NYT)
  • 23. 8. - U britanskoj zoni, na zapadu Nemačke, reformiraju pruske provincije: osnovana je Sjeverna Rajna-Vestfalija, od Vestfalije i severnog dela Rajnske provincije, čemu je dogodine dodata Slobodna Država Lippe. Provincija Schleswig-Holstein postaje posebna zemlja. Provincija Hanover postaje država, ali samo do novembra.
  • 23. 8. - Prikazan film The Big Sleep sa Bogartom i Bacall.
  • 24. 8. - Norma Jean Baker je potpisala ugovor sa 20th Century-Foxom pod novim imenom - Marilyn Monroe (ipak, prva značajnija uloga je tek u MGM-ovoj "Džungli na asfaltu" 1950).
  • 24. 8. - Komunistički lider Juan Feleo je otet i ubijen na Filipinima - dolazi do Hukbalahapske pobune na ostrvu Luzon (do 1954).
  • ca. 26. 8. - Poslanik FNRJ Izidor Cankar napušta Grčku.
  • 27. 8.. - Francuski protektorat Laos: zaključen je sporazum kojim je Laos postao kraljevina u okviru Francuske unije (nezavisan 1953).
  • 30. 8. - Protestna nota vlade FNRJ povodom preletanja američkih aviona.
  • 30. 8. - Završen Rupnikov proces u Ljubljani: Leon Rupnik i još dvojica na smrt; tri zatvorske kazne, biskup Gregorij Rožman i političar Miha Krek u odsustvu.
  • 30. 8. - U francuskoj zoni Njemačke osnovana država Porajnje-Falačka.
  • 31. 8. - Francuske trupe napuštaju Liban, čime se okončava Mandat za Siriju i Liban.

Septembar/Rujan uredi

  • 1. 9. - Plebiscit u Grčkoj, 68,4% za povratak kralja - podsticaj građanskom ratu.
  • 1. 9. - Titova nota izražava žaljenje zbog smrti američkih letača. (NYT)
  • 2. 9. - Postavljena je privremena vlada Indije, na čelu je Jawaharlal Nehru kao potpredsednik izvršnog veća (muslimani ipak ulaze u oktobru).
  • 3. 9. - Predsednik Truman je tajnom direktivom odobrio operaciju Spajalica i proširio je na još 1000 osoba.
  • 3 - 7. 9. - Četiri avionske nesreće u pet dana, kod Kopenhagena (Air France, 22 mrtvih), Pariza (Air France, 20), Elka u Nevadi (Trans-Luxury Airlines, 21 od 22) i kod Bathursta u Gambiji (British South American Airways, 23 od 24).
  • 4. 9. - Izbija muslimansko-hinduističko ulično nasilje u Bombaju.
  • 5. 9. - Sporazum De Gasperi-Gruber: Južni Tirol ostaje u Italiji, s autonomijom.
  • 5. 9. - Lučki radnici u SAD odbijaju da utovare brod sa UNRRA-inom pomoći za Jugoslaviju. (NYT)
  • 6. 9. - Državni sekretar James F. Byrnes održao govor u Stuttgartu "Reformulacija politike o Nemačkoj", nazvan i "Govor nade": odbačen Morgenthauov plan, Nemačka će biti rekonstruisana, naizgled dovedena u pitanje nova granica sa Poljskom.
  • 6. 9. - Grčki avion oboren iznad Jugoslavije. (NYT 7. 9., ili prisilno spušten, avion i pilot oslobođeni sledećeg meseca, NYT 21. 10.)
  • 8. 9. - Saveznički vojni policajci pucaju na projugoslovensku masu u Trst, nakon što je na njih bačena granata. (NYT)
  • 10. 9. - Sestra Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, još uvek jugoslovenska državljanka, doživela nadahnuće u Indiji da se posveti siromašnima - Majka Tereza će osnovati Misionarke milosrđa 1950.
  • 13. 9. - "Bierutovi dekreti": osobe nemačke nacionalnosti su isključene iz poljske narodne zajednice.
 
Amblem NR Bugarske, 1948-67
  • 15. 9. - Na osnovu plebiscita od pre sedam dana, proglašena je Narodna Republika Bugarska.
  • 18. 9. - Uhapšen nadbiskup Stepinac.
  • 18. 9. - Brazil je dobio peti ustav: za razliku od Vargasovog, sužena je moć predsednika (traje do 1967).
  • 20. 9. - 5. 10. - Ponovo pokrenut Kanski filmski festival (prvi je trebao biti održan u septembru 1939, Zlatna palma uvedena 1955).
  • 23. 9. - Løgting, skupština Farskih otoka glasa 12:11 za neovisnost, na osnovu plebiscita od 15. 9. - ali danski kralj ga raspušta sutradan. Otoci dobivaju široku autonomiju 1948.
  • 24. 9. - Predsednik Truman dobio tajni Clifford-Elseyjev izveštaj: odnosi i sporazumi sa SSSR i kako ih Sovjeti krše - preporučeno "obuzdavanje i ograničavanje" njihovog uticaja (→ Containment).
  • 25. 9. - Bugarski ministar odbrane Damjan Velčev iz stranke "Zveno" smenjen pod sumnjom da je imao veze sa Dražom Mihailovićem[5].
  • 25. 9. - Američki letači su sahranjeni na Arlingtonu, a lučki radnici glasaju da nastave utovar pomoći za Jugoslaviju. (NYT, služba za letače je držana i u njujorškoj crkvi sv. Save 29-tog)
  • 26. 9. - Zatvorena američka čitaonica u Beogradu - opet otvorena u decembru ali uz ograničen opseg informacija.
  • 26. 9. - Grčki kralj Đorđe II se vratio u zemlju.
  • 28. 9. - Grčki kralj Đorđe II se vratio u zemlju (umire pola godine kasnije).
  • 29. 9. - Prva utakmica fudbalske reprezentacije Jugoslavije u zemlji: Jugoslavija - Čehoslovačka 4:2 na nedovršenom stadionu JNA u Beogradu[4].
  • 29. 9. - 29. 10. - U Beogradu održana izložba "Slikarstvo i vajarstvo naroda Jugoslavije XIX i XX veka", kasnije i u Zagrebu i Ljubljani, kao i u istočnim zemljama do 1948.[6].

Oktobar/Listopad uredi

 
Optuženi na Nürnberškom procesu
  • 1. 10. - Nürnberški proces: izrečene su kazne - 12 smrtnih, jedna u odsustvu, sedam zatvorskih, trojica oslobođena.
  • 1. 10. - U UK osnovana Mensa International.
  • 2. 10. - Faraway Hill je prva sapunica na TV mreži u SAD, na DuMontu.
  • 3. 10. - DC-4 udario u brdo na Njufaundlendu - sa 39 mrtvih, najgora avionska nesreća do tada.
  • 5/6. 10. - 11 tačaka u Negevu: Jevreji postavljaju kampove na severu Negeva, koji bi po Morrison–Gradyjevom planu pripao arapskoj provinciji.
  • 6. 10. - Umro švedski premijer Per Albin Hansson, naslediće ga Tage Erlander (do 1969).
  • 7. 10. - Japanski parlament je usvojio novi ustav - na snazi od sledeće godine.
  • 9. 10. - FNRJ će platiti 150.000 dolara za stradale avijatičare. (NYT)
  • 10. 10. - Na međunarodnoj konferenciji u Parizu odobren mirovni sporazum sa Italijom - dogovoreno stvaranje Slobodnog Teritorija Trsta (ugovor potpisan 1947).
  • 10. 10. - Na jugoistoku današnjeg Bangladeša počinju Noakhaliski neredi, progon hinduista. Gandhi će boraviti u regionu od novembra do marta.
 
Nadbiskup Alojzije Stepinac na suđenju
  • 11. 10. - Nadbiskup Alojzije Stepinac osuđen na 16 godina zatvora za veleizdaju i ratne zločine; na robiju osuđen i Ivan Šalić, a Erih Lisak na smrt (presuda Stepincu poništena 2016).
  • 12. 10. - Industrijalizacija Brazila: u Volta Redondi otvorena Companhia Siderúrgica Nacional, prva čeličana u Južnoj Americi (privatizovana 1993).
  • 14. 10. - Osnovana Međunarodna organizacija za standardizaciju - ISO.
  • 14. 10. - Vatikan ekskomunicirao jugoslovenske zvaničnike povezane sa Stepinčevom osudom - nisu navedena imena, pretpostavlja se da je usmereno protiv Tita.
  • 15. 10. - Posljednji sastanak Mirovne konferencije u Parizu, koji FNRJ bojkotuje.
  • 15. 10. - Osnovano Narodno pozorište "Toša Jovanović" u Zrenjaninu.
  • 16. 10. - Rano ujutru obešena desetorica osuđenih na smrt u Nürnberškom procesu, Göring se ubio prethodne večeri.
  • 16. 10. - RMS Queen Elizabeth je konačno zaplovio kao luksuzni putnički brod, pošto je prevozio trupe tokom rata (plovi do 1969).
  • 20. 10. - Izbori za državne skupštine u sovjetskoj nemačkoj zoni, najviše mandata dobija Socijalistička partija jedinstva.
  • 20. 10. - Ukinuta Rajnska pokrajina Pruske (dogodine i Pruska).
  • 21. 10. - U Bamaku osnovana antikolonijalna partija Afričko demokratsko okupljanje, na čelu sa Félixom Houphouët-Boignyjem.
  • 22. 10. - Incident u Krfskom kanalu, 2. deo: britanski brodovi Saumarez i Volage naleteli na mine, poginula 44 mornara (za polaganje mina osumnjičeni Jugosloveni).
  • 22. 10. - Operacija Osoaviahim: Sovjeti su prebacili preko 2.200 nemačkih eksperata u SSSR
  • 24. 10. - Prva fotografija Zemlje iz svemira je snimljena sa rakete V-2 No. 13 lansirane iz White Sands.
  • 24. 10. - Počinju Biharski neredi u Indiji: hinduisti ciljaju muslimane do 11. 11., što je odgovor na Noakhaliske nerede na jugoistoku današnjeg Bangladeša.
  • 27. 10. - Nakon što je ranije tokom meseca prihvaćen na plebiscitu od 53% glasača, donesen je novi Ustav Francuske koji definira Četvrtu republiku (zamenjen 1958).
  • 28. 10. - Grčki građanski rat: KP Grčke osnovala Generalnu partizansku komandu na čelu sa Markosom Vafiadisom, od decembra pod nazivom Demokratska armija Grčke.
  • 29. 10. - Lucky Luciano, koji je prošlog februara proteran iz SAD u Italiju, tajno stiže na Kubu.
  • 31. 10. - Indonežanski nacionalisti uvode rupiju (inače se koristi holandsko-indijski gulden).

Novembar/Studeni uredi

  • 1. 11. - Utakmica Toronto Huskies - New York Knickerbockers, prva je Košarkaške asocijacije Amerike, kasnije NBA.
  • 1. 11. - Karol Wojtyla (26) zaređen je za svećenika u Krakówu.
  • 1. 11. - Zvanični datum osnivanja Donje Saksonije u britanskoj zoni Nemačke: Državi Hanover su priključeni Braunschweig, Oldenburg i Schaumburg-Lippe.
  • 3. 11. - Gabriel González Videla je novi predsednik Čilea (do 1952); ubrzo raskida sa komunističkim saveznicima, čiju partiju zabranjuje 1948.
  • 3. 11. - Antijugoslovenske demonstracije u Trstu, napadnuta štampa i Slovenci (NYT), dok je italijanski vicepremijer Togliatti u poseti u Beogradu. NYT izveštava 8. 11. da je Tito "ponudio" Trst za Goricu, što Italija odbija, kasnije tokom meseca se uz Goricu pominje i Tržič (Monfalcone, NYT 26. 11.).
  • 4. 11. - Na snazi je povelja kojom je osnovan UNESCO - prva generalna konferencija je otvorena kasnije tokom meseca, za prvog direktora će biti izabran Julian Huxley.
  • 5. 11. - Izbori za Kongres SAD: Republikanci preuzimaju većinu u oba doma, zbog nepopularnosti predsednika Trumana. Među novim kongresmenima su Richard Nixon, John F. Kennedy (Dom) i Joseph McCarthy (Senat). Demokrati će za dve godine povratiti većine.
  • 6. 11. - Apel masovnim organizacijama u Jugoslaviji za prikupljanje pomoći Albaniji, koju su krajem oktobra pogodile velike poplave.
  • 7. 11. - Nakon 190 dana završena prva savezna radna akcija omladine na gradnji željezničke pruge Brčko–Banovići, duge 190 km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva.
  • 9. 11. - Sarajevska opera započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom "Prodana nevjesta" Bedricha Smetane.
  • 10. 11. - Jednopartijski izbori za Ustavotvornu skupštinu u Srbiji i za Ustavotvorni sabor NR Hrvatske.
  • 10. 11. - Prvi izbori za skupštinu francuske četvrte republike: komunisti dobijaju relativnu većinu.
  • 10. 11. - Zemljotres u peruanskom regionu Ancash odnosi procenjenih 1.400 žrtava.
  • 12. 11. - U Indoneziji primirje između nacionalista i holandske armije.
  • 12. 11. - Prikazan Disneyjev film Song of the South.
  • 12-13. 11. - Incident u Krfskom kanalu, 3. deo: Britanci čiste mine u albanskim teritorijalnim vodama.
 
Pančevački most

Decembar/Prosinac uredi

  • 1. 12. - Miguel Alemán Valdés je predsednik Meksika nakon M. A. Camacha (do 1952), prvi civil od 1920. Sprovodi program supstitucije uvoza i gradnje infrastrukture (→ Meksičko čudo), ali rastu i korupcija i ortački kapitalizam.
  • 2. 12. - Osnovana Međunarodna komisija za lov na kitove.
  • 3. 12. - Mijo Kerošević, kasnije proglašen za narodnog heroja, poginuo kod Bijeljine u poteri za četničkim odmetnicima.
  • 4. 12. - Usvojen novi bugarski ustav.
  • 5. 12. - U FNRJ donesen Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća, i to saveznog i republičkog značaja (mnoga su već pod sekvestrom): celokupno bankarstvo, spoljna trgovina i unutrašnja trgovina na veliko, kao i sva preduzeća saobraćaja i sredstava za vezu.
  • 8. 12. - Sveslovenski kongres u Beogradu.
  • 9. 12. - Okupila se Ustavotvorna skupština Indije, nema predstavnika Muslimanske lige.
  • 10. 12. - Rezolucija 12 Saveta bezbednosti UN, u vezi Grčkog pitanja: predstavnici Grčke i Jugoslavije će biti pozvani da učestvuju u diskusiji, bez prava glasanja; Albanija i Bugarska su pozvane da daju izjave.
  • 11. 12. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija osnovala UNICEF, Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci u zemljama razorenim ratom.
  • 12. 12. - Rezolucijom Generalne skupštine, UN prekidaju odnose sa Frankovom Španijom (zabrana ukinuta 1950).
 
Kraj kurdske i azerske secesije u Iranu

Kroz godinu uredi

1946. u temama uredi

 
Transjordan
 
Filipini

Rođenja uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

Avgust/August/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Studeni uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1946.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Nobelove nagrade uredi

Reference uredi

  1. T. Jakovina, Američki komunistički saveznik, p. 203
  2. Jakovina, p. 207
  3. Record of Decisions, Council of Foreign Ministers, Second Session, Seventh Meeting, Palais du Luxembourg, Paris, May 2, 1946, noon. history.state.gov
  4. 4,0 4,1 Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 99
  5. Return to Diversity, A Political History of East Central Europe Since World War II - Joseph Rothschild & Nancy M. Wingfield, p. 116
  6. Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981. 114
  7. Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 96
  8. Marović, B. Međudržavni ugovori zaključeni između Jugoslavije i Albanije 1946. godine. rastko.rs

Literatura uredi

  • Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.