< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1350-e | 1360-e | 1370-e | 1380-e | 1390-e | 1400-e | 1410-e | >
<< | < | 1379. | 1380. | 1381. | 1382. | 1383. | 1384. | 1385. | 1386. | 1387. | > | >>

Godina 1383 (MCCCLXXXIII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak (1. 1. po julijanskom kalendaru).

1383. po kalendarima
Gregorijanski 1383. (MCCCLXXXIII)
Ab urbe condita 2136.
Islamski 784–785.
Iranski 761–762.
Hebrejski 5143–5144.
Bizantski 6891–6892.
Koptski 1099–1100.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1438–1439.
Shaka Samvat 1305–1306.
Kali Yuga 4484–4485.
Kineski
Kontinualno 4019–4020.
60 godina Yin Voda Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11383.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

  • 8. 3. - Mlečani odobrili svom građaninu Nikoli Baseju da postane bosanski admiral (što ostaje do kraja sledeće godine); kasnije tokom meseca odobrena prodaja jednog opremljenog broda - začetak prve bosanske flote[1].
  • 28. 3. - Na saboru u Sieradzu (Šjeracu) poljski staleži prihvatili mlađu Ludvigovu kćerku Jadvigu za kraljicu (stiže tek 1384).
  • 11. 4. - Kraljica Marija, sporazumno sa majkom Elizabetom, na molbu Dubrovčana zabranila žiteljima Hrvatske i Dalmacije dovoziti vino i sol u novi Tvrtkov grad u Dračevici (Herceg Novi).
  • 15. 6. - Stjepan II. Lacković ban Hrvatske i Dalmacije nakon Emerika Bubeka (stiže u Zadar 1. 8.).
  • 30. 7. - Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić dobio mletačko građanstvo.
  • srpanj/kolovoz - Ivan Paližna, vranski prior Ivanovaca, digao bunu protiv kraljica Marije i Elizabete.
  • septembar - Kralj Tvrtko kupi vojsku u Humu, što izaziva strah u Dubrovniku[1].
  • 24. 10. - Kraljice Marija i Elizabeta stigle u Zadar (Elizabeta do ožujka boravi u Hrvatskoj i Slavoniji).
  • 28. 10. - Snage kraljice Marije zauzele Vranu, Paližna pobegao, moguće u Bosnu.
  • jesen - Kralju Tvrtku dozvoljeno da u Veneciji o svom trošku napravi dva nova broda[1].

Tokom/tijekom godine uredi

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1383.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Historija Bosne, V. Ćorović, str. 175-6
  2. Историја манастира Грачанице, rastko.rs