< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1320-e | 1330-e | 1340-e | 1350-e | 1360-e | 1370-e | 1380-e | >
<< | < | 1350. | 1351. | 1352. | 1353. | 1354. | 1355. | 1356. | 1357. | 1358. | > | >>

Godina 1354 (MCCCLIV) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru (1. siječnja/januara).

1354. po kalendarima
Gregorijanski 1354. (MCCCLIV)
Ab urbe condita 2107.
Islamski 754–755.
Iranski 732–733.
Hebrejski 5114–5115.
Bizantski 6862–6863.
Koptski 1070–1071.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1409–1410.
Shaka Samvat 1276–1277.
Kali Yuga 4455–4456.
Kineski
Kontinualno 3990–3991.
60 godina Yang Drvo Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11354.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

  • februar - Matija Kantakuzin je krunisan za očevog savladara u Carigradu.
  • 22. 2. - Ugovor iz Mantesa, između vladarâ Francuske i Navare, Jeana II i Karla II, o miru i savezu protiv Engleske (mada je ubijeni de la Cerda bio Jeanov miljenik). Sporazum kratko traje: Karlo sklapa sporazum sa vojvodom od Lankastera ove godine, opet sa Žanom sledeće, da bi i taj bio kratkotrajan.
 
Galipoljska tvrđava (I sv. rat) i Dardaneli u pozadini
  • 2. 3. - Veliki potres je razorio Galipolj, grčki stanovnici ga napuštaju a ulaze Turci Osmanlije, na čelu sa Orhanovim sinom Sulejmanom - to je drugo mesto, prvo veće, koje drže na evropskoj strani.[1]
    • Tokom godine zauzimaju Kipselu na donjem toku Marice (ili 1356?) i Malgrad; pljačkaju obalom Mramornog mora do Carigrada.[2]
  • 10. 3. - Papin legat Egidio Albornoz je porazio gospodara Viterba Giovannija di Vica. Kasnije je poražen i gospodar Riminija Galeotto I Malatesta, potčinjavaju se još neki gradovi u Marki i Romanji.
 
Grb Luksemburga

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

  • april - Napuljska invazija Sicilije: uz pomoć anžujskih pristalica zauzimaju ostrvo, dok mladom kralju Luju ostaju samo Catania i Messina (najesen će povratiti veći deo Mazara del Vallo na zapadu).
  • 30. 6. - Aleksije Moskovski je u Carigradu posvećen za mitropolita kijevskog i sve Rusije - litvanski kandidat Teodorit je isključen.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

  • leto - U Avinjon stiže poslanstvo u ime cara Dušana, na čelu sa trogirskim biskupom Vartolomejem - Dušan obećava da će prići zapadnoj crkvi pod nekim uslovima. Papa odgovara 29. 8., ali Dušana naziva kraljem; papini legati kreću u Srbiju tek krajem godine (Dušan oseća pretnju Mađara i Turaka).[2]
  • leto - Ugarski kralj Ljudevit je upao u Srbiju; Dušan je u avgustu pod Rudnikom u Brusnici. Savetuje se sa patrijarhom Joanikijem II u Žiči. Mađarska ofanziva je zaustavljena, njihova vojska trpi i od neke zaraze. Ovim je poremećeno približavanje Dušana i pape.[2]
  • 6. 8. - Strah od Turaka u Carigradu: po jednom mletačkom izveštaju, stanovnici bi pristali i na mletačku ili srpsku vlast, ako bi ih to spasilo.[2]
  • 9. 8. - Na povratku iz Srbije, umro je hrvatski herceg Stjepan, kraljev brat, sahranjen je u Zagrebu. Udovica Margareta stoluje u Zagrebu još 1355-56.[3]
  • avgust - Cola di Rienzo se vratio u Rim - oduševljeno je dočekan, ali neuspesi i brutalnost okreću narod protiv njega.
  • 31. 8. - Srpski državni sabor u Seresu (današnja grčka Makedonija) proglasio konačnu verziju Dušanovog zakonika (prvi deo u Skoplju 1349). Sudsko uređenje grčkih gradova prošireno na celu državu, kod Srba preovlađuje običajno pravo.[2]
 
Sarkofag Joanikija II u Peći

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

  • 5. 10. - Umro je Giovanni Visconti, nadbiskup i gospodar Milana i još nekih gradova. Nasleđuju ga nećaci Matteo II (do 1355), Galeazzo II (do 1378) i Bernabò (do 1385).
  • 8. 10. - Cola di Rienzo je ubijen od strane pobesnele rulje.
  • 19. 10. - Ubijen je granadski emir Jusuf I - ludak ga je ubo u Velikoj džamiji tokom molitve na Ramazanski bajram. Nasleđuje ga sin Muhamed V (1354-59. i 1362-91). Njegov i očev period se smatraju kulturnim vrhuncem emirata.
  • 4. 11. - Rat moreuza: pomorska bitka kod Sapijence na jugu Grčke je ubedljiva đenovska pobeda nad Mlečanima.
  • 22. 11. - Građanski rat u Vizantiji: Jovan V Paleolog je ušao u Carigrad tokom olujne noći sa grupom sledbenika; gomila sutradan napada kuće Kantakuzenovih pristalica i arsenal; 24-tog je dogovoreno novo suvladarstvo.
  • 29. 11. - Hilandarski iguman Sava je na saboru u Seru izabran za "patrijarha Srba i Grka" Savu IV (do 1375).
  • 10. 12. - Jovan VI Kantakuzin je abdicirao, odlazi u manastir (monaško ime Joasaf Hristodul, piše istoriju, umire 1383). Matija Kantakuzin ostaje u Trakiji do 1356/57. Ana Savojska, majka Jovana V, drži dvor u Solunu do 1365.
    • Smenjen je i patrijarh Filotej, vraća se Kalist I (1355-63, a Filotej će se vratiti 1364-76).
  • 24. 12. - Papsko poslanstvo u Srbiju, na čelu sa padskim (Patti) biskupom Petrom Tomom, tek je sada dobilo propratno pismo.[2]
  • 1354/55 - Osmanlije upadaju i u Bugarsku.[2]

Kroz godinu uredi

 
Jakov Serski, iz Četvorojevanđelja

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1354.

Reference uredi

  1. Klaić, 145
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Delo cara Dušana. rastko.rs
  3. Klaić, 114
  4. Klaić, 120
  5. Bosna kao kraljevina. rastko.rs
Literatura