Univerzitet u Nišu

(Preusmjereno sa stranice Универзитет у Нишу)

Univerzitet u Nišu osnovan je 15. juna 1965. godine od fakulteta koji su tada bili u sastavu Univerziteta u Beogradu. Univerzitet u Nišu u svom sastavu ima 13 fakulteta sa 1480 nastavnika i saradnika i 630 vannastavnih radnika, a na njemu studira 27.570 studenata. Od osnivanja do danas diplomu ovog univerziteta steklo je 43.259 studenata, od kojih 1295 stranaca, magistarske teze odbranilo 2025 kandidata, a 1128 steklo titulu doktora nauka.[1].

Istorijat uredi

Osnivanjem Univerziteta u Nišu zaokružuje se jedan značajan period u novijoj istoriji grada koji počinje 1960. godine formiranjem prvih niških fakulteta pod okriljem Univerziteta u Beogradu. Bili su to Pravno-ekonomski, Medicinski i Tehnički fakultet, matice iz kojih se, u skladu sa mogućnostima i zahtevima vremena, sistematski razvijala sve složenija i sveobuhvatnija fizionomija Univerziteta u Nišu. Univerzitet je u godini osnivanja imao 234 nastavnika i saradnika i 6.000 studenata. Porast broja studenata, razvoj novih naučnih disciplina, ali i sve izraženije potrebe privrede i društvenih delatnosti, vremenom su uslovili reorganizaciju postojećih i osnivanje novih fakulteta.

Razvoj uredi

  • 1968. godine Elektronski odsek Tehničkog fakulteta prerasta u Elektronski fakultet;
  • 1970. iz Pravno-ekonomskog fakulteta izrastaju dva posebna fakulteta - Pravni i Ekonomski.
  • 1971. Mašinski i Građevinski odsek Tehničkog fakulteta postaju posebni fakulteti. Iste godine osniva se i Filozofski fakultet sa sedam nastavnih grupa: Matematika, Fizika, Hemija, Sociologija, Psihologija, Anglistika i Fizičko vaspitanje;
  • 1972. iz sastava Građevinskog fakulteta izdvaja se Fakultet zaštite na radu;
  • 1979. počinje sa radom Tehnološki fakultet u Leskovcu;
  • 1987. na Filozofskom fakultetu se otvara Studijska grupa za srpski jezik i književnost;
  • 1993. godine počinje sa radom Učiteljski fakultet u Vranju;
  • 1995. Građevinski fakultet, po otvaranju Odseka za arhitekturu menja naziv u Građevinsko-arhitektonski fakultet;
  • 1998. Filozofski fakultet upisuje prvu generaciju studenata na Studijskoj grupi za istoriju. Iste godine u Nišu počinju sa radom nastavna odeljenja Fakulteta likovnih umetnosti, kao i Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna kao organizacione jedinice Univeziteta umetnosti u Beogradu.
  • 1999. Iz Filozofskog fakulteta se izdvajaju dva fakulteta: Prirodno-matematički i Fakultet fizičke kulture;
  • 2000. Prirodno-matematički fakultet dobija saglasnost za otvaranje odseka za geografiju i biologiju sa ekologijom, a sam Filozofski fakultet za osnivanje studijskih grupa za filozofiju, pedagogiju, slavistiku sa balkanistikom i umetnost, čime se stiču potrebni uslovi za inkorporaciju nastavnih odeljenja likovne i primenjene umetnosti u programske okvire Univerziteta u Nišu.
  • 2002. Osniva se Fakultet umetnosti sa tri studijske opcije - za likovnu, primenjenu i muzičku umetnost - koje su u prethodnom periodu funkcionisale u okviru Studijske grupe za umetnosti Filozofskog fakulteta.

Rektor uredi

Rektor Univerziteta u Nišu u mandatu 1. januara 201030. septembar 2012. godine je prof. dr Miroljub Grozdanović, redovni profesor Fakulteta zaštite na radu.

Fakulteti uredi

Univerzitet u Nišu ima u svom sastavu 13 fakulteta:

Ime Adresa Godina osnivanja
Građevinsko-arhitektonski fakultet Aleksandra Medvedeva 14, Niš 1960.
Ekonomski fakultet Trg Kralja Aleksandra Ujedinitelja 11, Niš 1960. (1973)
Elektronski fakultet Aleksandra Medvedeva 14, Niš 1960.
Mašinski fakultet Aleksandra Medvedeva 14, Niš 1960.
Medicinski fakultet Bulevar Zorana Đinđića 81 1960.
Učiteljski fakultet u Vranju Partizanska 14, Vranje 1993.
Pravni fakultet Trg Kralja Aleksandra Ujedinitelja 11, Niš 1960. (1973)
Prirodno-matematički fakultet Višegradska 33, Niš 1999.
Tehnološki fakultet u Leskovcu Bulevar Oslobođenja 124, Leskovac 1979.
Fakultet umetnosti Kneginje Ljubice 10, Niš 2002.
Fakultet zaštite na radu Čarnojevića 10a, Niš 1976.
Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Čarnojevića 10a, Niš 1999.
Filozofski fakultet Ćirila i Metodija 2, Niš 1971.

U okviru globalne obrazovno-naučne orijentacije svakog od gore nabrojanih fakulteta postoji veći broj odseka, grupa ili smerova koji pružaju široke i raznovrsne mogućnosti obrazovanja od osnovnih i postdiplomskih studija do nivoa doktorata. Nastavu na Univerzitetu izvodi ukupno 1.515 nastavnika i saradnika, od kojih je 133 angažovano po ugovoru. Nenastavno osoblje broji 636 radnika. Od osnivanja do školske 2009/2010. godine, na Univerzitetu u Nišu diplomiralo je 49512 studenata, od kojih su 1323 strani državljani. Akademski naziv magistra nauka stekla su 2254 postdiplomca, a odbranjeno je 1275 doktorskih disertacija. Izneti podaci se odnose na školsku 2009/2010 godinu.

Jedan od počasnih doktora Univerziteta u Nišu je Zigfrid Zelberher (od 2006).

Zgrada Univerziteta uredi

Zgrada Univerziteta u Nišu (Banovina) sagrađena je 1887. godine za potrebe tadašnjeg Okružnog načelstva. Izgrađena je u neorenesansnom stilu, po projektu Monumentalna i moderna građevina, kako je opisuje austrijski putopisac Feliks Kanic, imala je u to vreme dva sprata i ulazni deo sa keja koji je zgradu delio na dva simetrična krila u kojima su bili smešteni Sud, Načelstvo i Kapetanija. U periodu od 26. jula 1914. do 16. oktobra 1915. godine, dakle u vreme kada je Niš bio ratna prestonica Srbije, u zgradi su bili smešteni kabinet Vlade i Ministarstvo inostranih dela. Zvanična objava rata od strane Austro-Ugarske stigla je u ovu zgradu dva dana po useljenju Vlade. Godine 1930. zgrada postaje administrativno sedište Moravske banovine.

Posle rata u periodu 1925-1930. starom delu je etapno dograđen još jedan sprat.

Druga faza dogradnje počinje 1930. godine, kada je Niš postao administrativno sedište Moravske banovine.

Reference uredi